Savjeti

  1. Pitajte vašeg ljekarnika
  2. Prirodna zaštita i njega kože
  3. Intolerancija na laktozu
  4. Samopomoć kod šmrcanja, kašlja, grlobolje i promuklosti
  5. Prehlada ili gripa?
  6. Djetetov imunitet
  7. Proljev u djece i kako ga liječiti
  8. Celulit
  9. Briga o djeci u ljetnim mjesecima
  10. Oprezno s UV zračenjem
  11. Sezona krpelja
  12. Peludne alergije
  13. Kako postići idealnu tjelesnu težinu?
  14. 8 osnovnih pravila ponašanja u vrijeme gripe
  15. Život s epilepsijom
  16. Upute za samopregled dojki
  17. 13 najboljih savjeta za prestanak pušenja
  18. Kako postupati s ranama
  19. Kućno mjerenje tlaka
  20. Kako postupati kod problema sa želucem
  21. Što staviti u putnu ljekarnu?

U dinamičnom okruženju svakodnevice uloga ljekarnika se mijenja i prilagođava kako bi zadovoljila individualne potrebe svakog pojedinog pacijenta.

Ono što je nezaobilazno je da je on važna karika zdravstvenog sustava te da preuzima odgovornost za ishode liječenja i kvalitetu života pacijenata. Ljekarnik je također prva stanica u rješavanju blažih stanja koja ne zahtijevaju liječničku intervenciju, kojem se možete obratiti kao savjetodavcu s punim povjerenjem u rješavanju Vaših zdravstvenih tegoba.

Koji su sve izazovi pred nama i u čemu Vam možemo pomoći?

Nastavi čitati

Sezona sunčanja, kupanja i boravka na otvorenom već je započela. Dok uživamo u blagodatima ljeta naša je koža izložena različitim vanjskim utjecajima, ponajprije suncu i vjetru.

Kožu trebamo njegovati i zaštititi da zadržimo njeno zdravlje i lijep izgled. Ako se pod utjecajem sunca koža isuši ili nastanu opekline, smanjuje joj se elastičnost i povećava osjetljivost. Tada ju moramo ponovno hidratizirati, spriječiti daljnje isušivanje i smanjiti upalne procese. Što ako to želimo učiniti na prirodan način? Uz prirodna biljna ulja i maslace to je svakako moguće.

Nastavi čitati

intolerancijaPrema statistikama, u razvijenom svijetu čak 20% ljudi pati od neke vrste preosjetljivosti na hranu, od čega su samo 2-5% alergije. Do preosjetljivosti dolazi jer nedostaje neki određeni enzim u probavnom sustavu dok se alergija na hranu definira kao imunološki posredovana preosjetljivost na alergene iz hrane, a javlja se češće kod djece mlađe od 3 godine.

Najčešći oblici intolerancije na hranu su intolerancija laktoze, fruktoze, histamina te konzervansa i aditiva.

Nastavi čitati

smrcU ovo hladno doba godine prehlada rijetko koga zaobilazi. Začepljen nos, uporan i tvrdoglav kašalj koji nikako ne prestaje, glavobolja i malaksalost, najčešći su simptomi koji nas ometaju u svakodnevnim aktivnostima.

Kod manje izraženih tegoba, bez evidentnih komplikacija možemo si znatno olakšati učinkovitim metodama samoliječenja. No, potreban je oprez ukoliko su simptomi izraženiji ili ukoliko nikako ne prolaze, jer u podlozi mogu biti različite upalne bolesti poput upale sinusa ili akutnog bronhitisa, koje se moraju liječiti pod nadzorom liječnika.

Nastavi čitati

prehladaPREPOZNAJTE SIMPTOME!

Jesen i zima, vlažno-hladni vremenski uvjeti, vjetar, manjak dnevne svjetlosti… sve su to faktori koji doprinose značajnom slabljenju imuniteta. Kako razlikovati prehladu i gripu, kako si pomoći i reagirati na vrijeme?

Nastavi čitati

immunityImunitet je složen obrambeni sustav našeg organizma koji prepoznaje i reagira na za nas potencijalno štetne tvari kao što su mikroorganizmi (virusi, bakterije, gljivice) te na vlastite izmijenjene stanice (npr. tumorske ili istrošene). Sam imunološki sustav je vrlo kompleksan i gotovo svi organi u tijelu sudjeluju u njegovom radu. On je temelj zdravlja cijelog organizma.

Imuniteta se uglavnom sjetimo tek kad počnemo šmrcati i kašljati no simptomi gripe i prehlade nisu jedini koji pokazuju da s našim imunitetom nešto nije u redu. Brzo umaranje ili stalni umor, učestale alergije, problemi s kožom također mogu biti znakovi oslabljenog imuniteta. Slabiju otpornost mogu izazvati i neke bolesti, lijekovi i neuravnotežena prehrana.

Nastavi čitati

savjeti_slikaProljev je pojava više od tri vodenaste ili kašaste stolice tijekom jednog dana. Prate ga hitna i nekontrolirana potreba za pražnjenjem crijeva, mučnina, grčevi, nadutost, često i povraćanje. Proljev je jedno od najčešćih oboljenja u djece. Mogu ga uzrokovati virusi, bakterije i paraziti, neki lijekovi, toksini iz hrane te bolesti želuca i crijeva. Liječenje antibioticima može biti povezano s nastankom proljeva u čak 40% djece i 15% odraslih. Ipak uzrok određenog broja proljeva i dalje ostaje nepoznat.

U crijevima dolazi do poremećaja metabolizma vode i elektrolita. Proljev prati i poremećaj crijevne mikroflore koja ima važnu ulogu u održavanju dobrog zdravlja. Proljevi se razlikuju prema uzročnicima nastanka, duljini trajanja i broju stolica. Akutni proljev nastupa naglo, stolice su učestale i vodenaste, uzrokuju brzu dehidraciju. Dehidracija je prekomjeran gubitak vode i soli iz organizma, čime se remeti osjetljiva ravnoteža potrebna za održavanje zdravih stanica i tkiva.

Bebe nam ne znaju reći da su žedne, ali gubitak vode može se vrlo lako ustanoviti vaganjem. Ako je uz proljev izgubljeno do 5% tjelesne težine, vjerojatno se radi o lakšoj dehidraciji. Gubitak od 5-10% govori o srednjoj, a više od 10% o teškoj dehidraciji.

Nastavi čitati

celulit-1Celulit, stručnog imena Panniculopatia edemato fibro sclerotica (PEFS), je promjena na vezivnom i masnom tkivu kože, koja nastaje zbog slabe mikrocirkulacije. Zahvaćeni dijelovi izgledaju poput narančine kore, sa manje ili više izraženim jastučićima i rupicama. Iako je celulit veliki problem, može se reducirati ako to učinimo na vrijeme i uz pravu strategiju!  Naime, u mlađoj dobi elastičnost tkiva puno je bolja pa se razvoj celulita može na vrijeme spriječiti i brže izliječiti. I bitno je shvatiti da od celulita ne obolijevaju samo pretile osobe!

Uzroci:

  • genetsko naslijeđe – jedan od glavnih uzroka pojave celulita
  • loše prehrambene navike – neredovita i nepravilna prehrana bogata zasićenim mastima i nepovoljnim ugljikohidratima, a siromašna biljnim vlaknima, vitaminima i mineralima
  • nedovoljan unos tekućine
  • nedovoljna fizička aktivnost i loše životne navike – pušenje, alkohol, preuska odjeća, visoke potpetice, dugotrajan boravak u zatvorenim prostorima te sjedenje prekriženih nogu, što dodatno otežava cirkulaciju
  • ženski spolni hormoni, osobito estrogen i progesteron – estrogen pospješuje zadržavanje tekućine, a progesteron pogoduje nakupljanju masnoća, pa i dugotrajno uzimanje kontracepcijskih tableta može dovesti do njegova nastanka
  • kortikostroidi – liječenje određenim kortikosteroidnim lijekovima također potiče nastanak celulita.

Postati vitkiji znači preoblikovati tijelo ciljanim djelovanjem na nakupljene masne naslage. Istina je da su masne naslage potrebne kao prirodni izvor energije koji djeluje kao toplinska zaštita tijelu, unatoč tome nejednako raspoređene i prevelike masne naslage estetski nisu prihvatljive.

Nastavi čitati

mama_i_kciOdgovornost roditelja je objasniti djetetu zašto se ne može igrati vani ili kupati baš u podne. Ljetne vrućine i sparina povećavaju rizik od toplinskog i sunčanog udara, te opeklina. Važno je zaštititi djecu u djetinjstvu jer su znanstvene studije pokazale povezanost pretjeranog izlaganja suncu u djetinjstvu s nastankom karcinoma kože u kasnijoj dobi.

Preporuke za zaštitu djece

  • Djeca ne bi smjela biti na suncu između 10 i 17 sati, a mala djeca do 6 mjeseci ne bi se smjela uopće izlagati suncu.
  • Djeci do 6 mjeseci ne bi trebalo nanositi kreme za sunčanje.
  • Djeci starijoj od 6 mjeseci obavezno treba nanijeti kremu za sunčanje, staviti kapu i sunčane naočale koje moraju imati zaštitu od UVA i UVB zraka. I kad dijete nije na suncu i igra se u hladu, važno je nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom.
  • Dječja koža mnogo je tanja nego kod odraslih pa je zbog toga i veća vjerojatnost oštećenja kože od sunca.
  • Obzirom na veću propusnost dječje kože tijekom vrućih dana, lakše može doći do dehidracije, naročito ako se u to vrijeme pojavi bolest popraćena vrućicom, povraćanjem ili proljevom. Stoga svakako treba imati pri ruci oralnu rehidracijsku sol koja se u slučaju potrebe otapa u preporučenoj količini vode. U slučaju pojave proljeva i povraćanja, s primjenom ove otopine treba početi prije pojave znakova nedostatka tekućine (najpouzdaniji je znak suhoća usne šupljine i gusta ljepljiva slina).
  • Nakon kupanja u moru treba kožu isprati slatkom vodom kako bi se isprala sol.
  • Ako je more plitko, toplo i mutno, vjerojatno sadrži mnoštvo planktona koji mogu izazvati jaku iritaciju kože. Njih uklanjamo kupanjem u slatkoj vodi uz uporabu neutralnih sapuna ili šampona.
  • Opekline od sunca liječite hlađenjem i vlaženjem kože te kremama koje vraćaju vlažnost kože i oporavljaju je, a ako su jačeg intenziteta i uzrokuju bol djetetu dajte lijek protiv bolova i povećajte unos tekućine. Najbolja preporuka je da do opeklina uopće ne dođe!

Nastavi čitati

sun_loveSunce je temelj života. Poklanja nam snagu, radost, osjećaj ugode, preplanuli ten i zdravlje. Unatoč blagotvornom učinku, suncu se treba izlagati s oprezom jer već i kratki boravak na prejakom suncu može nepovoljno djelovati na našu kožu i kosu. Svi imamo drugačiji sunčev kapital kojeg crpimo tijekom izlaganja. Naša koža obnavlja oštećenja uzrokovana UVA i UVB-zrakama, no ne neograničeno.

Od sunca se moramo štititi kontinuirano, naročito osobe koje spadaju u tzv. rizičnu skupinu (osobe svijetle puti, one koji imaju veliki broj madeža ili brojne displastične madeže, pozitivnu obiteljsku anamnezu). Pod utjecajem UV-zraka mijenjaju se Langerhansove stanice koje pripadaju obrambenom sustavu kože. Istraživanja pokazuju da izlaganja suncu smanjuju njihov broj i tako prva linija biološke obrane kože slabi, a koža postaje osjetljivija na sunce. S druge strane UV-zrake uzrokuju nastanak slobodnih radikala koji su među prvima odgovorni za starenje kože.

Nastavi čitati

Krpelj

Krpelj

Krpelji su člankonošci koje karakteriziraju mala i kratka kliješta sa štipaljkama pomoću kojih mogu probušiti kožu domaćina (životinje ili čovjeka) te tako doći do krvi koju sišu. U kontinentalnim krajevima naše zemlje najrasprostranjeniji je šumski krpelj (Ixodes ricinus) dok u priobalnom pojasu veću opasnost predstavlja kontakt sa psećim krpeljom (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju pjegave groznice.

Krpelji ugrizom mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti, koje su uglavnom bolesti životinja (zoonoze), a samo iznimno se prenose i na ljude. Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene životinje ili prijenosom od majke na potomstvo. Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica. Na domaćinu krpelji neko vrijeme traže najbolje mjesto za hranjenje, zatim se pričvrste na kožu, utaknu rilce te se hrane krvlju. Za njihovu aktivnost vrlo je važna temperatura i vlažnost, zbog čega su najbrojniji i najaktivniji u proljeće i početkom ljeta.

Bolesti koje prenose krpelji Uzročnik
Krpeljni meningoencefalitis Flavivirus – virus krpeljnog meningoencefalitisa
Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica Nairovirus iz porodice Bunyaviridae
Borelioze: povratna vrućica, lajmska bolest, eritema migrans Borelije – razne borelije – Borrelia burgdorferi
Tularemija Francisella tularensis
Erlihioze Ehrlichia chaffeensis, E. phagocytophila
Babezioza Paraziti iz roda Babesia
Rikecioze – Pjegave groznice / krpeljni tifus – Q-groznica Rikecije – R. rickettsii, R.conori, R.sibirica, R.australisCoxiella burnetii

 

Nastavi čitati

alergije_ilustracijaAlergija predstavlja pojačan odgovor našeg organizma na tvari (alergene) koje inače nisu štetne i ne predstavljaju mu nikakav problem niti opasnost. Razvija se u dvije faze: prvotnim kontaktom našeg organizma s potencijalno opasnom tvari (alergenom) putem kože ili sluznice organizam ju prepoznaje kao stranu te počinje na nju stvarati protutijela. Navedena faza u kojoj se još ne ispoljavaju simptomi alergije naziva se fazom senzibilizacije. Sljedeći kontakt organizma s alergenom predstavlja akutnu fazu pri čemu stvorena protutijela potiču otpuštanje upalnih tvari uzrokujući simptome alergijske reakcije.

U proljeće je zrak zasićen pojedinim vrstama cvjetne peludi čija vrsta i koncentracija ovisi o klimatskim uvjetima i zastupljenim biljnim vrstama pojedinog područja. Proljetna peludna groznica, poznata kao sezonski alergijski rinitis je najčešće alergija na pelud lijeske, breze, vrbe, u rano proljeće bukve, javora, hrasta i livadnih biljaka, a u kasno ljeto pelina i ambrozije.

Simptomi alergijskog sezonskog rinitisa ili takozvane peludne groznice su:

  • začepljenost nosa, pojačana sekrecija iz nosa, kihanje, osjećaj suhoće ili sekreta u nosu koji se ne može ispuhnuti, povremeno krvarenje iz nosa
  • svrbež kože, sluznice te suzenje i crvenilo očiju

Nastavi čitati

Pretilost, danas već prisutna kao epidemija, sve više se širi i sve više ugrožava zdravlje čovjeka. Najmanji je problem debljine naš izgled, glavni je problem što pretilost nosi rizik bolesti srca, probavnog i lokomotornog sustava, povišenih masnoća u krvi, povišenog krvnog tlaka, raka, dijabetesa…

Pored neodgovarajuće prehrane i neprikladnih obroka uzetih u krivo vrijeme, jedan od uzroka pretilosti svakako je i sjedilački način života koji je postao svakodnevica (auto, posao, kuća, TV, kućno kino, Internet…) i u mnogome pridonosi povećanju tjelesne težine. Većina nas je u svakodnevnoj potrazi za brzim rješenjima koja će ukloniti problem suvišnih kilograma i pomoći nam da budemo zadovoljni sobom. Dugoročno gledano, ne postoje instant rješenja koja bi nam omogućila željeni gubitak kilograma. Uz uređeni režim prehrane, tjelesnu aktivnost i stvarnu promjenu stila života, vaša tjelesna težina biti će optimalna, a vaše zdravlje neće biti ugroženo.

Nastavi čitati

PREPORUKE SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE:

8 OSNOVNIH PRAVILA PONAŠANJA U VRIJEME GRIPE

  1. Prekrijte lice dok kašljete ili kišete po mogućnosti maramicom za jednokratnu upotrebu ili to činite u “lakat”, ne u svoj dlan, a zatim operite ruke.
  2. Upotrijebljenu maramicu bacite u koš za smeće s poklopcem.
  3. Perite ruke učestalo sapunom i tekućom vodom najmanje 40 sek, a s dezinficijensom najmanje 30 sek.
  4. U slučaju simptoma gripe konzultirajte se s liječnikom.
  5. Ostanite na razdaljini barem od 1 metra od bolesne osobe.
  6. U slučaju bolesti ostanite kod kuće i smanjite kontakte s drugim ljudima što više.
  7. U pandemiji izbjegavajte rukovanje i bliske kontakte, čistite predmete koje dodiruje mnogo ljudi.
  8. Ne dodirujte lice, oči, nos i usta neopranim rukama ili nakon rukovanja.