Posljednjih dana jedino što možemo pročitati na portalima je tema koronavirusa koji se širi iz dana u dan i zahvaća sve više žrtava.
I dok neki nepotrebno paničare, drugi minoriziraju problem.
Koliko god se trudili kritički pročitati te članke i uvjeriti se da ne pripadamo populaciji koja najčešće obolijeva, opet se postavlja pitanje što možemo učiniti kako bismo se u potpunosti zaštitili.
Zdrav imunološki sustav osnovni je preduvjet dobrog zdravlja.
Iako bismo organizam trebali kontinuirano opskrbljivati nutrijentima potrebnim za održavanje imuniteta, najčešće za suplementima vitamina i minerala te imunostimulansima posežemo upravo kad nam imunitet padne odnosno kad nam se bolest dogodi i naravno u ovim specifičnim situacijama epidemije korona virusa .
Čovjek dnevno udahne do 8 mikroorganizama u minuti, odnosno 10.000 mikroorganizama na dan, iz čega se vidi velika važnost pravilnog funkcioniranja imunološkog sustava.
Savjeti za jačanje imuniteta
- Odabir namirnica visoke nutritivne vrijednosti (voća, povrća, ribe, orašastih plodova i sušenog voća)
- Unos biljnih pripravka i multivitaminskih dodataka prehrani
- Konzumiranje probiotika
- Dovoljni unos vode (detoksikacija)
- Redovito pranje ruku
- Upotreba ovlaživača zraka
- boraviti na zraku i suncu
- Prestanak pušenja
- Redovita tjelovježba
- Održavanje prijateljskih odnosa
- Dovoljno sna i odmora od stresnih situacija
Kako je u zimskom periodu manje dostupnog voća i povrća, često u prehrani nema dovoljno mikronutrijenata kao što su vitamini i minerali. Da bismo to nadoknadili preporučljivo je posegnuti za dodacima prehrani koji se prodaju u ljekarnama i potražiti optimalnu kombinaciju uz stručan savjet nas farmaceuta.
Zašto dolazi do pada imuniteta?
Zdrav i uravnotežen imunološki sustav čini jedan od osnovnih preduvjeta za zdravlje čovjeka.
Oslabljena aktivnost imunološkog sustava dovodi do veće podložnosti infekcijama, a u određenim okolnostima i zloćudnim bolestima. Suprotno tome, nekontrolirana hiperaktivnost imunološkog sustava znači predispoziciju za alergije i pojavu autoimunih bolesti, jer tada organizam reagira na vlastite antigene u krvi, stanicama i tkivima.
Brojni su čimbenici koji mogu oslabiti, odnosno poremetiti, ravnotežu imunološkog sustava: kronične bolesti, dugotrajna upotreba antibiotika, neredovit san, nervoza, težak fizički i psihički rad. Uz izloženost stresu, trajnu iscrpljenost i sindrom kroničnog umora, tu je također bitan i stil života – nutricijski neadekvatna prehrana, nedovoljno (ili čak previše) tjelesne aktivnosti, pušenje, konzumiranje alkohola i slično.
Kako znamo da nam je pao imunitet? Trebamo li ga “popraviti”? Je li moguće potaknuti imunološki sustav na snažniju obranu?
Česte prehlade, nedostatak energije, nesanica, kronični umor i česta pojava herpesa na usni su sigurni znaci da je u pitanju pad imuniteta. lako znanstvenici još uvijek pokušavaju shvatiti kako taj cijeli mehanizam zapravo funkcionira, nema nikakve sumnje da je zdrav život presudan za smanjenje rizika od zaraza i bolesti.
Trenutno je najbolje što možemo učiniti opskrbiti naš organizam s mikronutrijentima koji već dokazano imaju ulogu ojačivača imuniteta..
Najčešće se, i to ne bez razloga, odlučujemo za vitamin C. Vitamin C, odnosno L-askorbinska kiselina je jedan od vitamina čiji unos zimi, kroz prehranu, može biti značajno smanjen upravo zbog nedostatka svježeg voća i povrća te preduge termičke obrade namirnica. Simptomi nedostatka vitamina C su slabost i umor, sklonost infekcijama, gingivitis…
Cink potiče djelovanje fagocita koji uništavaju viruse i pomažu u zaustavljanju prehlade, gripe i drugih zaraznih bolesti. Svaka naša stanica treba cink, jer je neophodan za pravilnu funkciju enzima. Pomaže u liječenju raznih infekcija, kroničnih bolesti, reumatoidnog artritisa i smanjenog rada štitne žlijezde. Uobičajena doza je 15mg jedanput na dan, jedan sat prije ili dva sata nakon obroka. Najbolja aposrpcija i blag učinak na želudac postiže se ako je cink u obliku citrata, glicinata, kelata ili aspartata.
