Posljednjih dana jedino što možemo pročitati na portalima je tema koronavirusa koji se širi iz dana u dan i zahvaća sve više žrtava.

I dok neki nepotrebno paničare, drugi minoriziraju problem.

Koliko god se trudili kritički pročitati te članke i uvjeriti se da ne pripadamo  populaciji koja najčešće obolijeva, opet se postavlja pitanje što možemo učiniti kako bismo se u potpunosti zaštitili.

Zdrav imunološki sustav osnovni je preduvjet dobrog zdravlja.

Iako bismo organizam trebali kontinuirano opskrbljivati nutrijentima potrebnim za održavanje imuniteta, najčešće za suplementima vitamina i minerala te imunostimulansima posežemo upravo kad nam imunitet padne odnosno kad nam se bolest dogodi i naravno u ovim specifičnim situacijama epidemije korona virusa .

Čovjek dnevno udahne do 8 mikroorganizama u minuti, odnosno 10.000 mikroorganizama na dan, iz čega se vidi velika važnost pravilnog funkcioniranja imunološkog sustava.

Savjeti za jačanje imuniteta

  • Odabir namirnica visoke nutritivne vrijednosti (voća, povrća, ribe, orašastih plodova i sušenog voća)
  • Unos biljnih pripravka i multivitaminskih dodataka prehrani
  • Konzumiranje probiotika
  • Dovoljni unos vode (detoksikacija)
  • Redovito pranje ruku
  • Upotreba ovlaživača zraka
  • boraviti na zraku i suncu
  • Prestanak pušenja
  • Redovita tjelovježba
  • Održavanje prijateljskih odnosa
  • Dovoljno sna i odmora od stresnih situacija

Kako je u zimskom periodu manje dostupnog voća i povrća, često u prehrani nema dovoljno mikronutrijenata kao što su vitamini i minerali. Da bismo to nadoknadili preporučljivo je posegnuti za dodacima prehrani koji se prodaju u ljekarnama i potražiti optimalnu kombinaciju uz stručan savjet nas farmaceuta.

Zašto dolazi do pada imuniteta?

Zdrav i uravnotežen imunološki sustav čini jedan od osnovnih preduvjeta za zdravlje čovjeka.

Oslabljena aktivnost imunološkog sustava dovodi do veće podložnosti infekcijama, a u određenim okolnostima i zloćudnim bolestima. Suprotno tome, nekontrolirana hiperaktivnost imunološkog sustava znači predispoziciju za alergije i pojavu autoimunih bolesti, jer tada organizam reagira na vlastite antigene u krvi, stanicama i tkivima.

Brojni su čimbenici koji mogu oslabiti, odnosno poremetiti, ravnotežu imunološkog sustava: kronične bolesti, dugotrajna upotreba antibiotika, neredovit san, nervoza, težak fizički i psihički rad. Uz izloženost stresu, trajnu iscrpljenost i sindrom kroničnog umora, tu je također bitan i stil života – nutricijski neadekvatna prehrana, nedovoljno (ili čak previše) tjelesne aktivnosti, pušenje, konzumiranje alkohola i slično.

Kako znamo da nam je pao imunitet? Trebamo li ga “popraviti”? Je li moguće potaknuti imunološki sustav na snažniju obranu?

 Česte prehlade, nedostatak energije, nesanica, kronični umor i česta pojava herpesa na usni  su sigurni znaci da je u pitanju pad imuniteta. lako znanstvenici još uvijek pokušavaju shvatiti kako taj cijeli mehanizam zapravo funkcionira, nema nikakve sumnje da je zdrav život presudan za smanjenje rizika od zaraza i bolesti.

Trenutno je najbolje što možemo učiniti opskrbiti naš organizam s mikronutrijentima koji već dokazano imaju  ulogu ojačivača imuniteta..

Najčešće se, i to ne bez razloga, odlučujemo za vitamin C. Vitamin C, odnosno L-askorbinska kiselina je jedan od vitamina čiji unos zimi, kroz prehranu, može biti značajno smanjen upravo zbog nedostatka svježeg voća i povrća te preduge termičke obrade namirnica. Simptomi nedostatka vitamina C su slabost i umor, sklonost infekcijama, gingivitis…

Cink potiče djelovanje fagocita koji uništavaju viruse i pomažu u zaustavljanju prehlade, gripe i drugih zaraznih bolesti. Svaka naša stanica treba cink, jer je neophodan za pravilnu funkciju enzima. Pomaže u liječenju raznih infekcija, kroničnih bolesti, reumatoidnog artritisa i smanjenog rada štitne žlijezde. Uobičajena doza je 15mg jedanput na dan, jedan sat prije ili dva sata nakon obroka. Najbolja aposrpcija i blag učinak na želudac postiže se ako je cink u obliku citrata, glicinata, kelata ili aspartata.