Anksioznost ili tjeskoba može se opisati kao osjećaj opće napetosti, zabrinutosti, velikog stresa,panike ili straha, a javlja se kada je osoba izložena nekoj stvarnoj ili izmišljenoj prijetećoj situaciji.Potpuno je prirodna i vrlo korisna sve dok je u normalnoj razini.Anksioznost je sastavni dio života i u njemu imaadaptivnu funkciju, no ona postaje poremećaj onda kada je neprestano prisutna u životu pojedinca te kada se pojavi u vrijeme kad ne postoji stvarni problem ili kad se nastavlja dugo nakon što je stresna situacija prošla. Najvećiproblem nastaje kada intenzitet i trajanje prerasta u simptome koji mogu definirati nizporemećaja kao npr.različite fobije, panične napade, opsesivno kompluzivni poremećaj, akutni stresni poremećaj i posttraumatski stresni poremećaj..

Uzroci anksioznosti Do anksioznosti dolazi zbog utjecaja različitih faktora koji mogu biti genetski, biološki i socijalno društveni. Osoba može imati genetsku predispoziciju biti anksiozna ali i dobiti ju radi stresne situacije ili događaja. Često se javlja kao reakcija organizma na traumatični događaj s kojim se osoba ne zna nositi.

Faktori koji doprinose održavanju anksioznosti su: izbjegavanje fobičnih situacija, visoko stresni način života, financijski problemi,mišićna napetost, sukobi sa partnerom, nedostatak osjećaja smisla i svrhe života.

SimptomiKod anksioznih simptoma mogu se pojaviti fizičke, emocionalne i psihološke smetnje. Najčešće uključuju osjećaj mučnine i neugodne osjećaje neizvjesnosti, strepnje, panike, straha i osjećaja gubitka kontrole. Kod anksioznih osoba javljaju se misli ¨poludjet ću¨, ¨gubim tlo pod nogama¨ dok se od tjelesnih simptoma mogu pojaviti:

  • drhtanje i trnci po tijelu (ruke i noge)
  • pojačano znojenje
  • stezanje u prsima
  • pojačan osjećaj žeđi
  • osjećaj gušenja i zadihanosti
  • hormonalni problemi
  • loša probava
  • glavobolja
  • napetost mišića
  • osjećaj “knedle u grlu” i dr..

Korisni savjeti

Četiri metode za kontrolu anksioznosti su: opuštanje, skretanje misli sa problema (odvlačenje pažnje), kontroliranje uznemirujućih misli, kontroliranje osjećaja panike ili gubitka kontrole. Da lakše prebrodite traumatične i stresne situacije potražite pomoć stručne osobe.

Ispravan način prehrane, bogat unos vode, izbjegavanje alkohola i kofeina, kao i neka druga prehrambena pravila znatno mogu olakšati osjećaje anksioznosti.

Nemojte preskakati obroke. To dovodi do naglog pada razine šećera u krvi koji pogoršava probleme s anksioznošću.

Jedite što više svježeg voća i povrća i povećajte unos: magnezija,vitamina Bskupine,cinka i omega-3 masnih kiselina

Napravite si opuštajuću kupku ili aromaterapiju (eterična ulja kamilice, lavandeili ruže imaju antistresne učinke)

Duboko dišite-kratko iplitko disanje simptomi su stresa i tjeskobe dok duboko i duže disanje šalju mozgu signale da je u redu opustiti se

Vježbajte -dokazano popravlja raspoloženje

I ne zaboravite da je “smijeh lijek“- tijekom smijanja raste nivo hormona ugodedok padaju razine stresnih hormona i zato smijte se što više..