Riječ epilepsija potiče od grčke riječi koja označava napadaj ili obuzetost. Prvi put se spominje još u drevnom Babilonu. Stari Grci su je smatrali “svetom bolešću” i natprirodnim fenomenom. U kasnijim civilizacijama uglavnom su je povezivali s demonima, smatralo se da su ljudi koji boluju od epilepsije opsjednuti zlim duhovima. 1875. god. epilepsija je prvi put opisana kao bolest živčanog sustava koja nastaje zbog pretjeranog izbijanja moždanog živčanog tkiva prema mišićima. Većina ljudi s epilepsijom i danas pati zbog predrasuda okoline u kojoj žive, koja nije dovoljno ili čak nikako informirana o ovom poremećaju i zato je VAŽNO da se javnost što kvalitetnije informira o epilepsiji.
Epilespsija ili padavica je teška i veoma rasprostranjena bolest živčanog sustava. To je jedna od najčešćih neuroloških bolesti, a javlja se u 1% populacije. Danas u svijetu od epilepsije boluje oko 50 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj oko 45000 građana. Kod epilepsije dolazi do povremenih poremećaja u živčanom sustavu koji se događaju zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu. Napadi dolaze i prestaju naglo. U većini slučajeva epilepsije nije poznat uzrok. Ipak česti su slučajevi pojave epilepsije u jednoj obitelji. U nekim slučajevima je moguć uzročnik povreda mozga, povreda pri porođaju, tumor mozga ili slično. Još neki od mogućih uzročnika su intoksikacije alkoholom i inzulinom i razne infekcije mozga.
Oblici epilepsije
Postoji više oblika epilepsije, a svaki ima drugačije simptome. Oni mogu biti od vrlo blagih gdje dolazi samo do promjene u pozornosti i gubitku konciznosti, zatim može doći do konvulzija-grčenja samo mišića lica, stopala i šaka ili pak može doći do naglog gubitka svIjesti tijekom nekoliko sekundi sa zadržavanjem sposobnosti automatskih pokreta. Najteži oblik i vrsta napadaja zove se “grand mal“. Tu nekoliko sati prije napada pacijent osjeća glavobolju i gubitak senzibiliteta. Neposredno pred napad javljaju se aure- predosjećaj napada (npr. neobičan miris, okus, neobični zvukovi, mučnina s povraćanjem, trnjenje ruku, lupanje srca, nevoljni pokreti, itd.). Vrsta simptoma ovisi o dijelu mozga iz kojeg potječe sam napadaj. Nakon faze aura, slijedi epileptički napad. Pacijent pada na tlo gubeći svijest, udovi su ukočeni, vilice stisnute, javljaju se simptomi gušenja. To je faza konvulzije koja traje tridesetak sekundi, a potom slijedi klonička faza s naglim trzajima tijela, izbacivanjem jezika iz usta, intenzivnim lučenjem pljuvačke, pa iz usta izlazi obilna pjena, a može doći i do oslobađanja urina i stolice. Napad traje nekoliko minuta,a onda slijedi opuštanje. To je najteži oblik napada. Nakon njega pacijent još nekoliko sati leži bez svijesti i bez senzibiliteta, a oporavak je spor i težak. Pacijent je jako iscrpljen i ne sjeća se ničeg vezano uz napad.
Liječenje
Današnja terapija epilepsije je značajno učinkovitija i s puno manje nuspojava nego prije. Pacijenti se liječe raspoloživim lijekovima kojih ima više, a samo jedan mali dio njih ne reagira na terapiju. Kod takvih pacijenata se izvode kirurški zahvati gdje se uklanja dio moždanog tkiva u kojem je epileptičko žarište. Kod izbora lijekova treba biti vrlo selektivan, jer različiti oblici bolesti različito reagiraju. Kada je izabran lijek, počinje se s minimalnim dozama koje se onda pojačavaju dok se ne postigne kontrola bolesti. VELIK DIO BOLESNIKA MOŽE UZ DOBRO ODABRANU TERAPIJU BITI POTPUNO BEZ NAPADAJA I ŽIVJETI NORMALNIM ŽIVOTOM.
ŽIVOT S EPILEPSIJOM UKRATKO – KORISNI SAVJETI
Osoba koja je sklona ili boluje od epilepsije može doživjeti samo jedan napad tijekom cijelog svog života ili pak nekoliko napada dnevno. Čimbenici koji doprinose pojavnosti napada su:
- iscrpljenost;
- prekomjerno unošenje hrane;
- opijanje, uživanje alkohola ili opojnih droga;
- emocionalni stresovi;
- bljeskajuća svjetlost pri gledanju televizije;
- vrućica ili povišena temperatura;
- stresovi uvjetovani promjenom okoliša ili
- menstrualni ciklusi kod žena.
8 ZLATNIH PRAVILA
- Dovoljno spavati
- Izbjegavati stres
- Opuštati se uz odgovarajuću glazbu i šetnje
- Redovita, ali umjerena tjelesna aktivnost i vježbe disanja
- Terapiju lijekovima uzimati redovito i bez preskakanja
- Sve u svojoj okolini obavijestiti o bolesti kako bi vam u slučaju potrebe mogli pomoći
- Uvijek uz sebe imati mobilni telefon kako bi u slučaju potrebe mogli pozvati pomoć
- Izrazito je važan režim PREHRANE
Osnovno pravilo u PREHRANI osoba s epilepsijom je osigurati unos većeg djela bjelančevina i masti, a smanjiti unos ugljikohidrata. Prehrana mora biti dnevno uravnotežena uz izbjegavanje jednostranog uzimanja prevelikih količina hrane ili pića, a alkoholna pića svakako izbjegavati. Izbjegavaju se namirnice koje sadrže isključivo ugljikohidrate (kruh, keksi, tijesto, ostali proizvodi od žita, riža, palenta, krumpir). Količina dnevno unesenih kalorija mora biti 3:1 u korist masti u odnosu na druge nutrijente. Najčešći je izvor masti u toj dijeti ulje, a manje su to proizvodi životinjskog podrijetla. U obroke je dobro uključiti povrće poput špinata, blitve, šparoge, patlidžana, gljiva, karfiola, paprike, rajčice, tikvice, brokule, kelja, kupusa, mahuna u količini od 200 g po obroku uz 150-200 g osnovnih proteinskih namirnica. Od vitamina i minerala preporuča se upotreba vitamina B6 i ostalih vitamina B skupine (B2 i pantotenska kiselina) te magnezija.
PRVA POMOĆ U VELIKOM EPILEPTIČKOM (GRAND MAL) NAPADAJU
- Ukloniti iz blizine bolesnika sve predmete koji bi ga mogli ozlijediti u tijeku napadaja
- Postaviti neki mekan i ravan predmet pod glavu bolesnika (jastuk, torbu, prikladno savijen odjevni predmet)
- Otkopčati bolesniku okovratnik košulje, razvezati mu kravatu, eventualno otpustiti remen hlača
- Nakon prestanka konvulzija postaviti bolesnika u tzv. bočni položaj (donja noga ispružena, donja ruka iza tijela)
- Ne postavljati nikakve predmete u usta bolesnika (špatula, žlica i sl.) u cilju sprečavanja zagriza jezika, ne pokušavati silom mu otvoriti usta
- Ne davati bolesniku nikakvu tekućinu na usta u tijeku napadaja sve do povratka svijesti
- Nije uputno držati bolesnika u tijeku konvulzija, niti pokušavati fizički zaustaviti grčeve
- Potražiti u bolesnikovoj odjeći dokument o mogućoj bolesti
- Provjeriti točno vrijeme početka napadaja- radi orijentaciji o duljini njegova trajanja
- Uvijek pričekati na mjestu događaja da bolesnik dođe k svijesti
- Ponuditi mu pomoć ili- shodno potrebi- pozvati stručnu medicinsku pomoć
SAVJETI ZA SVAKODNEVNI ŽIVOT S EPILEPSIJOM
U kupaonici:
- vrata se otvaraju prema van, nemojte ih zaključavati – objesite natpis “zauzeto”
- sigurnije je tuširanje nego kupanje u kadi
- pjevušite dok se tuširate kako bi ukućani znali da se dobro osjećate
- tuširajte se mlakom vodom (izbjegavajte previše toplu vodu)
- svaki put provjerite je li odvodnja i provjetravanje kupaonice ispravno
- izbjegavajte upotrebu električnih pomagala u kupaonici ili blizu vode
U kuhinji:
- kad god je moguće kuhajte i koristite električne aparate u prisutnosti ukućana
- koristite plastične tanjure, šalice i čaše
- koristite gumene rukavice kad rukujete nožem ili perete suđe
- izbjegavajte čestu upotrebu oštrih noževa
- ako je moguće koristite mikrovalnu pećnicu
Na poslu:
- upoznajte ljude s kojima radite s mogućnošću pojave vašeg napadaja i kako vam tada mogu pomoći
- izbjegavajte stres i prekovremeni rad
- nosite zaštitnu odjeću u skladu s vrstom napadaja i posla koji obavljate
- imajte u ormaru rezervnu odjeću kako biste se mogli presvući u slučaju potrebe
U kući:
- obložite oštre rubove namještaja ili nabavite namještaj zaobljenih uglova
- postavite štitnike oko mjesta s otvorenim plamenom, grijalica ili radijatora
- izbjegavajte pušenje i paljenje vatre ako ste sami
- ne prenosite upaljene svijeće i zagrijano posuđe
- izbjegavajte grijalice koje se mogu prevrnuti
- posebno oprezno koristite glačalo i ostale električne aparate i to one koji imaju automatsko iskopčavanje
- izbjegavajte penjanje na stolicu ili ljestve, posebno ako ste sami u kući
- presvucite podove i namještaj mekanim materijalima
