Reakcije na hranu vrlo su česte i jednom kada osjetimo nadutost, probavne smetnje ili primijetimo osip na koži nakon konzumacije određene namirnice, često posumnjamo na alergiju na harnu. U većini slučajeva pravi uzrok je intolerancija na hranu. Zbog toga što simptomi mogu biti jednaki, ostajemo zbunjeni. Kako razlikovati alergiju na hranu i intoleranciju?

ALERGIJA NA HRANU

Alergija na hranu je rezultat reakcije imunološkog sustava na određene proteine iz hrane. Do nje dolazi kada imunološki sustav greškom prepoznaje proteine iz hrane kao štetne. Neposredno nakon konzumacije određene hrane vrlo brzo dolazi do nastajanja uzročno-posljedične reakcije uz jasnu klinički manifestaciju. Simptomi alergije na hranu mogu biti blagi poput osipa na koži, oticanja kože ili sluznica, probavnih smetnji, ali i intenzivni – anafilaktički šok koji može imati i smrtni ishod ako osoba na vrijeme ne dobije hitnu medicinsku pomoć. Najčešći nutritivni alergeni (90% slučajeva) su proteini kravljeg mlijeka, jaja, proizvodi od soje, orašasti plodovi (kikiriki, lješnjak), morski plodovi i pšenica.

INTOLERANCIJA NA HRANU

Intolerancija na hranu ili nealergijska preosjetljivost na hranu je zakašnjela patološka reakcija na hranu, piće ili aditive u hrani. Uzrokuje niz simptoma na jednom ili više organskih sustava, a nastaje uslijed nedostatka specifičnih kemijskih tvari ili enzima potrebnih za probavu hrane. Navedeno dovodi do stvaranja antitijela protiv proteina određene vrste hrane i to imunoglobulina A i imunoglobulina G. Intolerancija na hranu može uključivati farmakološki, metabolički ili toksični odgovor na hranu ili komponente hrane:

  • Metaboličke reakcije na hranu su uzrokovane utođenom ili stečenom greškom u metabolizmu hranjivih tvari (primjerice deficit laktaze)
  • Farmakološke reakcije su uzrokovane kemijskim tvarima niske molekularne težine, a to mogu biti prirodni sastojci hrane (salicilati, amini) ili umjetno dodanim tvarima (konzervansi, boje, emulgatori..). Javljaju se biokemijske reakcije slične onima koje uzrokuju lijekovi.
  • Toksične reakcije nastaju oslobađanjem bakterijskih toksina, odnosno posljedica su kontaminacije hrane.

Kod intolerancije na hranu nema brze uzročno-posljedične reakcije, a simptomi se mogu pojaviti nekoliko sati ili dana nakon konzumacije određene hrane ili sastojaka hrane. Simptomi intolerancije na hranu znatno variraju od osobe do osobe. Uključuju osip i svrbež kože, psorijazu, akne, otok sluznice nosa, astmu, suhi kašalj, grčeve u trbuhu, mučninu, proljev, nadutost, zatvor, sindrom iritabilnog crijeva, glavobolju, tjeskobu, depresiju, artritis…

Danas su dostupni testovi intolerancije na hranu koji nam govore koje namirnice treba isključiti iz prehrane, odnosno konzumirati u umjerenim količinama kako bi se smanjili ili eliminirali simptomi. Testovi se zasnivaju na određivanju količine specifičnog imunoglobulina G antitijela na proteine hrane u serumu, plazmi ili krvi.

Među najčešće intolerancije na hranu ubrajamo intoleranciju na laktozu (mliječni šećer) uslijed smanjene aktivnosti enzima laktaze. Očituje se bolovima u trbuhu uz pojavu nadutosti, grčeva, učestalih vjetrova te proljeva. Simptomi se najčešće javljaju 30 minuta do 2 sata nakon konzumiranja namirnica koje sadrže laktozu. Intenzitet simptoma ovisi o količni unesene laktoze, stupnju aktivnosti laktaze te o vrsti unesene hrane. Prema statističkim podacima jedna od pet odraslih osoba i djece u sjevernoj Europi ima simptome karakteristične za intoleranciju laktoze.

Također je sve češća intolerancija na gluten koju razlikujemo od autoimune bolesti celijakije ili alergije na gluten. Gluten je proteinska komponenta prisutna u pšenici, raži i ječmu. Proteini glutena osiguravaju elastičnost i „ljepljivost“ proizvodima od brašna zbog čega imaju važno mjesto pekarskoj industriji. Kod intolerancije na gluten javljaju se probavne smetnje koje prestaju za vrijeme bezglutenske dijete, a za razliku od celijakije ne dolazi do oštećenja na tankom crijevu.

Ako ste primijetili da vam nakon određene hrane nije dobro, da se osjećate umorno ili naduto, počnite voditi dnevnik prehrane. Zapisujte sve što ste jeli prvi tjedan te kako je to točno utjecalo na vas. Zatim izbacite neku namirnicu na tri-četiri tjedna te pratite i zapisujte promjene. Nakon toga ponovno uvodite po malo navedenu namirnicu u prehranu i pratite reakcije svog organizma. Dnevnik prehrane pomoći će vam da naučite na koju ste hranu intolerantni, ali i koliko je te namirnice potrebno za neželjenu reakciju.