Kućno mjerenje tlaka

HIPERTENZIJA ili povišeni krvni tlak je globalna epidemija- preko 1,5 milijardi ljudi u svijetu im povišeni krvni tlak. Sve više mladih ljudi zbog ubrzanog i nezdravog načina života boluje od te bolesti.

Hipertenzija je najvažniji faktor rizika za bolesti srca i krvnih žila, moždani udar i bolesti bubrega.

Krvni tlak većine ljudi kreće se unutar granica 110-140 mmHg za sistoličke te 60-90 mmHg za dijastoličke vrijednosti. Vrijednosti krvnog tlaka ovise o cijelom nizu čimbenika te su stoga oscilacije normalne i očekivane.
Upravo zbog tih stalnih oscilacija, ali i zbog stresa kod velikog broja pacijenata koji nastaje već i samom činjenicom da su na liječničkom pregledu (tvz. sindrom bijele kute), potrebno je krvni tlak mjeriti sustavno kroz određeno vremensko razdoblje.
Znanastvene su studije pokazale da su vrijednosti tlaka koje su pacijenti izmjerili kod kuće, u pravilu niže od onih koje su izmjerili kod liječnika.

Najvažnija prednost mjerenja tlaka kod kuće je mogućnost višestrukih mjerenja i dobivanja srednje vrijednosti tlaka u određenom vremenu, što povećava pouzdanost izmjerene vrijednosti i omogućava bolju procjenu rizika.
Mjerenje tlaka je posebno važno kod uvođenja ili promjene terapije, ali i kasnije kad se kontrolira stanje.

Pod NORMALNIM KRVNIM TLKOM podrazumijevamo tlak 120/80 mmHg. Ako je krvni tlak iznad 140/90 mmHg, potebno je već liječiti hipertenziju.

ZBOG ČEGA JE VAŽNO KONTROLIRATI KRVNI TLAK?

Kliničke studije pokazuju kako regulacija krvnog tlaka smnjuje rizik od pojave infarkta 50% i moždanog udara 30 do 40%.

KAKO MJERITI KRVNI TLAK KOD KUĆE?

• pola sata prije mjerenja nemojte fizički raditi, hodati po stepenicama, nervirati se, pušiti, piti kavu ili jesti knkretan obrok
• sjedite i odmorite 5 min. prije bez ikakvog ometanja (npr. tv)
• sjednite na stolac koji ima naslon i ruku ruku postavite na stol tako da vam podlaktica leži opuštena na stolu i u ravnini srca (ako zbog visine stola to nije slučaj, stavite ispod ruke jastuk ili ručnik)
• stavite noge na po i nemojte ih prekrižiti
• stavite manžetu tlakomjera na golu ruku
• nemojte pričati dok mjerite tlak

 KAKO SI SAMI MOŽEMO POMOĆI?

Prvi korak u normalizaciji krvnog tlaka su promjene u prehrani koje po potrebi slijedi medikamentno liječenje (ntihipertenzivi po preporuci liječnika).Sve dijete koje pomažu u regulaciji visokog krvnog tlaka se odlikuju visokim unosom voća i povrća te tako i važnih minerala (kalcij, magnezij, cink), omega-3 masnih kiselina te smanjenim unosom soli (najviše 5 g soli dnevno).

SMJERNICE ZA PREHRANU BOLESNIKA S HIPERTENZIJOM

• kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom potrebno je smanjiti dnevni kalorijski unos i polako mijenjati prehrambene i životne navike (25 kcal/kg tjelesne mase minus 500 kcal/dan)
• umjerena tjelesna aktivnost u trjanju od barem 30 min svaki dan
• konzumirati više malih obroka jer se na taj način izbjegava gladovanje čija je najčešća posljedica prejedanje i unos nezdrave hrane (najmanje 3 obroka, a idealno je 5 obroka dnevno)
• alkohol trba izbjegavati dok se za konzumaciju kave preporuča umjerenost
• svakako prestati pušiti ili pušenje smanjiti na minimum
• unos masti treba ograničiti na 30% dnevne kalorijske vrijednosti (nezasićene masnoće trebaju činiti oko 25% ukupno unesenih masnoća)
• mlijeko i mliječne proizvode treba birati sa smanjenim udjelom masnoće i izbjegavati konzumiranje punomasnih sireva (do 45% m.m.)
• prilikom konzumiranja mesa treba ukloniti sve vidljive masnoće (meso ionko sadrži dovoljnu količinu masnoća ugrađenih u njegovu strukturu)
• kod pripreme hrane preporuča se kuhanje (na pari i u manjoj količini vode kako bi spriječili dodatni gubitak nutrijenata), pirjanje na malo biljnih masnoća i pečenje u pećnici na foliji
• unos ugljikohidrata treba biti u okviru 45 do 55% dnevnog energetskog unosa, a preporučuje se unos složenih ugljikohidrata (integralne žitarice, brašno, tijesto i kruh napravljen od takvih žitarica)
• konzumacija voća i povrća treba zauzimati središnje mjesto u prehrani osoba s hipertenzijom (7 do 8 puta dnevno konzumirati voće i povrće, odnosno ukupno 2 šalice voća i 2 šalice povrća u svježem, kuhanom, sušenom ili zamrznutom stanju)
• bitan je i omjer elektrolita- potrebno je unositi kalij u što većoj količini (banane, rajčice i zeleno lisnato povrće), a unos soli (natrija) ograničiti na 5 g dnevno (jedna čajna žličica)
• preporučuje se unos omega-3 masnih kiselina (plava riba je prirodan izvor) ili u obliku dodataka prehrani. One smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti jer snižavaju razinu triglicerida u krvi te pomažu regulaciji krvnog tlaka
• hrana s blagotvornim djelovanjem na krvni tlak je: češnjak – jedan do četiri režnja dnevno, maslinovo ulje – dvije žlice dnevno, kakao, crno vino – 1,5 do 3 dcl dnevno, voće i povrće, riba – 3 puta tjedno