Search
Close this search box.

Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva

Andrea Puđak Kelčec, mag. pharm.

Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva i ove se godine obilježava u ožujku. Diljem Hrvatske provode se mnoge javnozdravstvene akcije kojima je cilj osvijestiti ljude o potencijalnim rizicima, ali i o načinu prevencije i pravovremenom dijagnosticiranju ovog raka koji je trenutno, u Hrvatskoj, najčešći novo dijagnosticirani rak. Nažalost, u Hrvatskoj je to i drugi najčešći uzrok smrti od raka. Podaci pokazuju da su u 2021. godini od raka debelog crijeva u Hrvatskoj umrle 2102 osobe. Ipak, ako se otkrije na vrijeme, rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva.

Od 2007. godine u Hrvatskoj se provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, pri čemu se, svake dvije godine, pozivaju sve osobe starije od 50 i mlađe od 74 god. da se podvrgnu testu koji u stolici može otkriti krv nevidljivu golim okom. Pozitivan nalaz može biti prvi pokazatelj neželjenih promjena u crijevima. Sve osobe s pozitivnim nalazom, pozivaju se na daljnje pretrage, tj. kolonoskopiju. Pozitivno je što se na ovaj način mogu detektirati i polipi, čije pravovremeno uklanjanje, također smanjuje rizik od raka debelog crijeva. Kao ostali čimbenici rizika prepoznaju se dob iznad 50 godina, pozitivna obiteljska anamneza, upalne bolesti crijeva, prekomjerna upotreba alkohola, pušenje, pretilost, loše prehrambene navike te stres.

Acetilsalicilna kiselina se već više od stotinu godina u velikoj mjeri koristi zbog svog djelovanja protiv bolova, učinkovitog snižavanja povišene tjelesne temperature, te protuupalnog djelovanja. Danas, napredovanjem znanosti te dugotrajnim istraživanjima, uočavaju se i dodatno proučavaju i drugi aspekti njenog djelovanja.

Zbog njenog antiagregacijskog djelovanja, tj. zbog mogućnosti da spriječi međusobno povezivanje trombocita, pločastih krvnih stanica, službene smjernice mnogih zemalja diljem svijeta uvrštavaju acetilsalicilnu kiselinu u protokole liječenja i borbu protiv kardiovaskularnih bolesti. Prema službenim Europskim smjernicama svakodnevno uzimanje malih doza acetilsalicilne kiseline (od 75-150 mg) preporučeno je u sekundarnoj prevenciji, odnosno kod pacijenata kojima je već ustanovljena kardiovaskularna bolest (koronarna bolest srca, preboljeni infarkt miokarda, moždani udar, periferna ateroskleroza).

Acetilsalicilna kiselina ima ulogu i u prevenciji raka debelog crijeva. Dokazano je to brojnim istraživanjima, unazad 50-tak godina, koja su potvrdila da redovito uzimanje acetilsalicilne kiseline može pridonijeti smanjenju pojavnosti raka debelog crijeva, posebice kod određenih nasljednih sindroma koji sami nose veliku šansu za pojavom nekog od oblika raka, kao što je Lynch sindrom. Većina provedenih studija se slaže da su efikasne doze od 75 mg do 325 mg acetilsalicilne kiseline dnevno, uzimane barem u kontinuiranom periodu od 2 godine. Izvjesno je da mehanizam djelovanja acetilsalicilne kiseline nije u ovom slučaju samo kroz njeno sprečavanje stvaranja pro upalnih prekursora, već se pokazalo da ona ima i citostatska djelovanja, iako se točni procesi i nizovi reakcija još istražuju.

Činjenica je da se kod brojnih pacijenata rak nažalost dijagnosticira tek u kasnijem stadiju bolesti, a acetilsalicilna kiselina je relativno jeftin i lako dostupan lijek, stoga se njezino preventivno uzimanje nameće kao dobra metoda primarne prevencije u borbi protiv raka debelog crijeva. Moguća nuspojava kod dugotrajnog uzimanja je rizik od krvarenja u gastrointestinalnom sustavu, zato uzimanje acetilsalicilne kiseline treba dodatno razmotriti kod pacijenata sa ulkusom ili oštećenjima želučane sluznice u osobnoj anamnezi.

Važno je napomenuti da, bez obzira što lijekove koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu možete kupiti u ljekarnama bez liječničkog recepta, preporuka je da se oni ne troše svakodnevno osim prema direktnoj uputi liječnika koji je potpuno upoznat se vašim zdravstvenim stanjem. Također, primjena acetilsalicilne kiseline u svrhu snižavanje tjelesne temperature ili ublažavanja boli nije preporučena kod djece i osoba mlađih od 16 godina.

Pročitajte još i…

Život s epilepsijom

ŽIVOT S EPILEPSIJOM UKRATKO – KORISNI SAVJETI Osoba koja je sklona ili boluje od epilepsije može doživjeti samo jedan napad tijekom cijelog svog života ili

pročitaj više »