ŠTO JE OSTEOPOROZA?
Osteoporoza je kronični, sistemski progresivni poremećaj koštanog sustava. Karakterizira je smanjena koštana masa i promjena mikroarhitekture kostiju, pa je povećan rizik za prijelom i na minimalnu traumu. Zahvaća 8- 10 % populacije, od čega više od 90% žena i samo 7% muškaraca. Ona postaje sve veći javnozdravstveni problem jer svjetska populacija postaje sve starijom, medicina sve naprednija i omogućuje produljenje života. Osteoporoza i njene komplikacije pridonose pobolu i smrtnosti starijih osoba. Prijelom kuka je najteža posljedica osteoporoze, česte su komplikacije i smrtnost, a kod onih koji se vraćaju normalnom životu, potrebna je dugotrajna njega. Prijelom kralješaka je također veliki problem jer se često ne prepozna, a te osobe izložene su pet puta većem riziku od nastanka novog prijeloma te dva puta većem riziku od prijeloma kuka.
Osteoporoza često dugo ostaje neprepoznata, jer je bolest bez jasnih simptoma. Prati je često podmukla bol i umor u leđima na što većina nas ne obraća veliku pažnju. Prvi znaci osteoporoze su smanjenje tjelesne visine (preduge nogavice hlača) te bol u leđima sa stvaranjem grbe (kolabirani kralješak).
Osteoporoza je bolest koja se definira kao bolest s početkom u ranoj mladosti i ispoljavanjem u zreloj dobi. Vršna koštana masa postiže se do tridesete godine,tako da za zdravlje naših kostiju možemo najviše učiniti u ranoj mladosti, ali i cijeli život moramo paziti na kvalitetu našeg života, jer mnogi znaci neurednog života i nebrige za zdravlje nepovoljno utječu na razvoj ove bolesti. Negativan učinak na nastanak osteoporoze:
- fast- food prehrana
- nedovoljna tjelesna aktivnost
- nedovoljan unos kalcija i vit D
- nedovoljno izlaganje suncu
- nedovoljna tjelesna aktivnost
- nezdrav život i neredovit san
Dakle veliku pažnju treba posvetiti PREVENCIJI kroz cijeli život.
Za zdrave kosti najvažnija je prehrana!
- trajan i primjeren unos kalcija i drugih minerala i vitamina (vit D, magnezij, fosfor, cink i dr.)
- optimalan unos bjelančevina
- smanjen unos soli
- važno je prestati pušiti
- smanjiti unos kave ( do dvije šalice dnevno) i alkohola (ne više od dva pića dnevno)
- povećati tjelesnu aktivnost
- povećati tjelesnu masu ako je ispod normalne- mršave osobe izložene su većem riziku za nastanak i razvoj osteoporoze u zreloj dobi
Kalcij
Dnevna potreba:
- u djetinjstvu 800 mg
- u doba adolescencije 1200 mg
- u odrasloj dobi 1000 mg
Izvor kalcija: mliječni proizvodi, zeleno povrće (brokula, zelje, raštika, blitva, kupus, špinat) i orašasti plodovi. Vrlo bitna je njegova apsorpcija u organizmu. Ona ovisi o vrsti hrane i nutrijenata s kojima se konzumira. Zato nikad nemojte kalcij uzimati sa špinatom, blitvom ili prehrambenim vlaknima, jer oni smanjuju apsorpciju kalcija. Ona je smanjena također i ako se odjednom uzima veća doza od 500 mg. Kisele namirnice i masnoća pospješuju apsorpciju kalcija.
Vitamin D
Pomaže ugradnju kalcija u kosti, a i apsorpcija kalcija ovisi o vitaminu D.
Dnevna doza:
- 200-400 IJ za djecu, mlade i odrasle osobe
- 800-1000 IJ za starije od 50 god
Izvor vitamina D: najviše ga ima u ribljem ulju i ribljim prerađevinama, ribi iz hladnih sjevernih mora (losos, haringa), maslacu te žumanjku. Najbolji način opskrbe tim vitaminom je izlaganje sunčevim zrakama 10- 15 min. dnevno. (Vitamin D nastaje pod utjecajem UV- zraka na jedan oblik kolesterola u koži).
Vježbe
Fizička aktivnost je vrlo bitna u prevenciji osteoporoza, a jako, jako je važna kod već oboljelih osoba. Preporučaju se aerobne vježbe, dakle na svježem zraku te vježbe s opterećenjem.
Vrlo korisna aerobna aktivnost je: žustar hod, nordijsko hodanje, penjanje, ples, vrtlarenje, joga.
Aerobne vježbe s opterećenjem su korisne jer uključuju mnoge mišićne skupine u ritmičkim pokretima, obično u stojećem položaju, te izazivaju kontrakcije mišića. Tako se postiže naizmjenično djelovanje sile na kost i kost dobiva informaciju da se na tom mjestu treba pojačati.
Vježbe s prekomjernim opterećenjem i stresom na kost su zabranjene. Treba izbjegavati pokrete s jakom rotacijom u kralježnici kao što su kod golfa, tenisa, kuglanja. Izbjegavati treba i previjanje trupa naprijed ili uvijanje prema natrag.
Za prevenciju osteoporoze vježbe trebaju trajati 30 min kontinuirano ili tri puta po 10 min. Vježbati treba barem tri puta tjedno.
Lijekovi koji povećavaju rizik od razvoja osteoporoze
Kortikosteroidi, citostatici, dugotrajna primjena antikoagulansai heparina, prekomjerna doza hormona štitnjače.
Dijagnosticiranje
Denzitometrija je zlatni standard za dijagnozu osteoporoze. Njome se mjeri gustoća kostiju odnosno gustoća minerala u kostima (bone mass density, BMD). Trebaju je napraviti sve žene u postmenopauzi starije od 65 godina, muškarci stariji od 70 god, osobe s rizičnim čimbenicima ili one s prijelomom na minimalnu traumu.
Radiološko snimanje preporuča se ako se sumnja na osteoporotični prijelom, u slučaju smanjene tjelesne visine za 2- 3 cm i akutne boli u leđima.
Laboratorijske pretrage. Rade se kako bi se isključili drugi oblici osteoporoze i sekundarni razlozi njezina nastanka. To su laboratorijske obrade metabolizma kalcija uz rutinske biokemijske parametre.
Liječenje
Ciljevi liječenja osteoporoze su usporiti pregradnju kostiju, stabilizirati i povećati koštanu gustoću i povećati kvalitetu kostiju. Ukloniti simptome prijeloma i deformiteta kostiju, te poboljšati kvalitetu života.
- U osnovno liječenje osteoporoze spada osiguravanje dovoljnog unosa kalcija i vitamina D3 te zdrav način života.
- Lijekovi za prevenciju prijeloma i liječenje postmenopauzalne osteoporoze.
- lijekovi koji inhibiraju koštanu resorpciju – primjenjuju se oralno – kroz usta dnevno, tjedno ili mjesečno- najčešće korišteni lijekovi
- lijekovi koji stimuliraju koštanu izgradnju – primjenjuje se kao subkutane injekcije
- Hormonsko nadomjesno liječenje kao prevencija osteoporoze- stavovi struke s u dosta oprečni u vezi primjene ove metode zbog niza nuspojava
Najčešće korišteni kalcij
Kalcijev citrat – najlakše se apsorbira iz crijeva i ne uzrokuje želučane tegobe. Pogodan je za stariju populaciju kod koje je smanjeno lučenje želučane kiseline. Sadrži manje elementarnog kalcija, ali je više iskoristiv.
Kalcijev karbonat – malo se slabije apsorbira , ali sadrži 40 posto elementarnog kalcija. Uzima se uz obrok, kad je povećano lučenje želučane kiseline. Može izazvati zatvor, nadutost i plinove, preporuča se uz povećan unos tekućine. Kontraindiciran je kod bubrežnih bolesnika jer može pospješiti razvoj bubrežnih kamenaca.
Oba oblika kalcija najbolje je uzimati podijeljeno u dvije doze, a najbolja iskoristivost je navečer prije spavanja.
Što je osteopenija?
Osteopenija ili preklinička osteoporoza je smanjenje koštane mase bez kliničkih simptoma.
