Search
Close this search box.

Sezona krpelja

Krpelj
Krpelj

Krpelji su člankonošci koje karakteriziraju mala i kratka kliješta sa štipaljkama pomoću kojih mogu probušiti kožu domaćina (životinje ili čovjeka) te tako doći do krvi koju sišu. U kontinentalnim krajevima naše zemlje najrasprostranjeniji je šumski krpelj (Ixodes ricinus) dok u priobalnom pojasu veću opasnost predstavlja kontakt sa psećim krpeljom (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju pjegave groznice.

Krpelji ugrizom mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti, koje su uglavnom bolesti životinja (zoonoze), a samo iznimno se prenose i na ljude. Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene životinje ili prijenosom od majke na potomstvo. Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica. Na domaćinu krpelji neko vrijeme traže najbolje mjesto za hranjenje, zatim se pričvrste na kožu, utaknu rilce te se hrane krvlju. Za njihovu aktivnost vrlo je važna temperatura i vlažnost, zbog čega su najbrojniji i najaktivniji u proljeće i početkom ljeta.

Bolesti koje prenose krpelji Uzročnik
Krpeljni meningoencefalitis Flavivirus – virus krpeljnog meningoencefalitisa
Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica Nairovirus iz porodice Bunyaviridae
Borelioze: povratna vrućica, lajmska bolest, eritema migrans Borelije – razne borelije – Borrelia burgdorferi
Tularemija Francisella tularensis
Erlihioze Ehrlichia chaffeensis, E. phagocytophila
Babezioza Paraziti iz roda Babesia
Rikecioze – Pjegave groznice / krpeljni tifus – Q-groznica Rikecije – R. rickettsii, R.conori, R.sibirica, R.australisCoxiella burnetii

 

Prevencija bolesti koje prenose krpelji

  • Izbjegavanje područja bogata krpeljima tijekom ljetnih mjeseci (kada je najveća aktivnost krpelja)
  • Primjena barijera radi smanjenja površine tijela koja je izložena krpeljima i sprječavanja kontakta s krpeljima (odjeća dugih rukava i dugih nogavica, umetanje nogavica u čarape ili čizme)
  • Za boravka u prirodi ne nositi odjeću od dlakavih tkanina (vuna, flanel) jer se za nju krpelj lakše zakvači; ne odlagati odjeću na travu i grmlje; ne provlačiti se kroz nisko raslinje
  • Za boravka u prirodi nositi odjeću svijetlih boja kako bi se krpelja lakše uočilo na odjeći i odmah uklonilo
  • Primjena repelenata – tvari koje odbijaju krpelje – koji se nanose na odjeću i obuću ili direktno na kožu (u obliku stika, tekućine, spreja)
  • Nakon svakog boravka u prirodi gdje ima krpelja obvezno po dolasku kući pregledati odjeću i tijelo te ukoliko se naiđe na krpelja, odmah ga ukloniti. Ako imate kućnog ljubimca, pregledajte ga nakon svake šetnje, neovisno o tome jeste li bili na izletu u prirodi ili u kratkoj, uobičajenoj šetnji po kvartu.
  • CIJEPLJENJE: cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa nakon ugriza krpelja. Treba naglasiti da cijepljenje štiti samo do jedne bolesti koju mogu prenijeti krpelji, a ne od svih! Cijepljenje se preporuča osobama koje su češće izložene ugrizu krpelja i to samo u krajevima gdje krpeljnog meningoencefalitisa ima (u poznatim endemskim područjima). Opravdano je cijepljenje šumskih radnika, lovaca, ali i izletnika koji samo povremeno borave u endemskim krajevima.
vađenje krpelja
Vađenje krpelja

Ne treba paničariti jer nisu svi krpelji nužno zaraženi i nisu prijetnja zdravlju. Ipak, kako bi se umanjila mogućnost i intenzitet zaraze, treba ga odstraniti što prije, oprezno, pincetom, vodeći pritom računa da ukopana glavica ne ostane na mjestu ‘ugriza’. Nemojte na krpelja niti okolnu kožu nanositi nikakva sredstva (premazivanje uljem, petrolejom, lakom za nokte i sl.) jer uzrokuju grčenje krpelja te pojačano izlučivanje sline što može uvjetovati i ubacivanje veće količine virusa i bakterija u organizam čovjeka ako je krpelj inficiran. Nakon uklanjanja krpelja ranicu dezinficirajte alkoholom.

Najčešće ugriz krpelja prođe neopaženo jer njegova slina sadrži tvar nalik anestetiku. Prvi simptom ‘ugriza’ krpelja je crvenilo prstenastog oblika oko mjesta ugriza, a ostali simptomi mogu slijediti nakon dva do 32 dana: povišena temperatura, slabost i umor, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima te je potrebno posavjetovati se s nadležnim liječnikom kako bi se pravovremeno utvrdilo o kojoj se bolesti radi te provelo adekvatno liječenje.

Pročitajte još i…

Djetetov imunitet

Imunitet je složen obrambeni sustav našeg organizma koji prepoznaje i reagira na za nas potencijalno štetne tvari kao što su mikroorganizmi (virusi, bakterije, gljivice) te

pročitaj više »