Prvog utorka u svibnju obilježava se Svjetski dan astme u organizaciji Globalne inicijative za astmu (GINA) s ciljem podizanja svijesti o astmi i poboljšanja zdravstvene zaštite oboljelih od astme diljem svijeta.

Astma je najčešća kronična bolest dječjedobi i među najčešćih 10 bolesti odrasle dobi. Gledajućiukupan broj bolesnika s astmom, najveći je broj oboljelihdo 5. godine života. U polovine bolesnika astma se javljado 10. godine života, češće u muškog spola, da bi nakonpuberteta astma bila češće bolest ženskog spola.

ŠTO JE ASTMA?

Astma je kronična upalna bolest dišnoga sustava. Često započinje već u djetinjstvu. Iako ponekad sama nestane, veliki je broj bolesnika ima cijeli život.

Važna je odlika astme trajna prisutnost upale bronha. Kronično zahvaćeni upalom, dišni putovi posta­ju preosjetljivi na podražaje iz oko­line. Nakon što se izlože određenim podražajima, dišni se putovi zbog grča muskulature, čepova sluzi i otoka sluznice sužavaju, a protok zraka postaje ograničen. To suženje dišnih putova u pravilu nije trajno, prolazi spontano ili primjenom lijekova.

Glavni su pokretači upale u dišnim putovima (u genetski predis­poniranih osoba) specifični podražaji (alergeni) i nespecifični podražaji (duhanski dim, onečišćenje zraka, hladan zrak, fizički napor).

ŠTO UZROKUJE ASTMU?

Uzročnici astme mogu se podijeliti na unutarnje i vanjske.

Unutrašnji uzročni su nasljedna komponenta (većina bolesnika s astmom navodu da astmu ima više članova šire obitelji) te preosjetljivost dišnih putova – bolesnici s astmom pretjerano reagiraju na podražaje kojih zdrav čovjek uopće nije svjestan (npr. simptome astme može izazvati izlaganje hladnom zraku, naročito ako je pretjerano suh ili vlažan, promjena vremena, tjelesni napor).

Vanjski uzročnici astme su izloženost alergenima (smatraju se jednim od glavnih rizičnih faktora, kako za razvoj astme, tako i za njeno pogoršanje i trajanje simptoma u već oboljelih), pušenje (pasivno pušenje smatra se čak opasnijim od direktne inhalacije niko­tina), zagađenje zraka, akutne infekcije dišnog sustavate hipoteza «čistoće» (pretjerana uporaba antibiotika).

KOJI SU OBLICI ASTME?

Prema svom obliku astma može bitialergijska (ekstrinzička, egzogena) i nealergijska (intrinzička, endogena).

Prema stupnju težine astma se dijeli na povremenu (intermitentnu) i trajnu (persistentnu) koja može biti : blaga,umjerenaili teška.

Kao posebni oblici astme navode se: astma uzrokovana lijekovima, fizičkim napo­rom, emotivnim čimbenicima.

KOJI SU SIMPTOMI ASTME?

Zbog upale bronhi se zadebljaju, njihov promjer se smanji. Upala bronha uzrokuje pojačano stvaranje sluzi koja se u njima nakuplja, što ih još više sužava. Značajna je odlika astme da se zbog brojnih činitelja stegne glatka muskulatura bronha. Posljedica je ta da su bronhi slabije prohodni za protok zraka. Tako nastaje bron­hoopstrukcija.

Simptomi se javljaju u obliku akutnih napadaja različite jakosti, i to najčešće noću ili u ranim jutarnjim satima.Između napadaja bolesnik obično nema tegoba, ali je upala trajno prisutna.U svakodnevnoj praksi, jačinu upale bronha, a time i težinu astme, možemo oci­jeniti po njenim znakovima. Zato ih i liječnik i bolesnik moraju dobro poznavati.

Astmu karakterizira:kratkoća daha, otežano disanje, upotreba pomoćne respiratorne muskulature, zviždanje u prsnom košu (piskanje), bolna osjetljivost prsnog koša, kašalj (na kraju napadaja praćen je oskudnom sluzi; može i prethoditi na­padaju, ili ga može izazvati ako je prisutna upala; obično se javlja tijekom noći, u ranim jutarnjim satima ili nakon fizičke aktivnosti).

Astmatski se napadaj sa suženjem bronha i smanjenim protokom zraka može doživjeti bilo kada tijekom dana i noći, no bolesnici s astmom najmanje napadaja imaju danju, naročito između 12 i 14 sati. Nasuprot tome, bronhi su prosječno najviše suženi noću, i to između 2 i 4 sata ujutro. Tu pojavu nazivamo noćna astma. Učestalost i težina noćne astme ovise o jačini upale bronha.

KAKO SE DIJAGNOSTICIRA ASTMA?

Dijagnoza astme temelji se na simptomima i dijagnostičkim postupcima.

Spirometrijsko mjerenje plućne funkcije osnovna je metoda dijagnoze, procjene težinei praćenja liječenja astme. Spirometrijski se mjeri razina bronhoopstrukcije i njezinareverzibilnost.

U dijagnozi i praćenju astme može poslužiti i kućnomjerenje dnevne varijabilnosti vršnog izdisajnog protoka zraka (PEF).

U dijagnostici se još koriste specifični (alergen) inespecifični (metakolin, histamin) bronhoprovokacijskitestovi.

POSTOJI LI LIJEK ZA ASTMU?

Astmu ne možemo izliječiti, ali možemo bitno ublažiti znakove te bolesti.

Pravilnim liječenjem astme možemo postići: normalan rad pluća – disanje,spriječiti pogoršanje simptoma, ponekad u potpunosti ukloniti znakove astme ispriječiti smrt zbog astme.

Postoje lijekovi čija pravilna primjena drži astmu pod kontrolom.

U plućima se nalaze različite vrste receptora, od kojih su za bronhijalnu astmu najvažniji ß2- receptori. Njihova aktivacija putem aminskih spojeva, poput adren­alina, dovodi do snažnog širenja glatke muskulature bronha, tj. bronhodilatacije.

Pored toga, stimulacijom ß2-receptora amini sprečavaju oslobađanje medijatora upale iz različitih stanica, čime smanjuju stvaranje sluzi i sprečavaju nastanak edema bronhijalne sluznice.

Dvije vrste lijekova pomažu u kontroli astme: simptomatski lijekovi (bronhodi­latatori kratkog djelovanja), koji djeluju brzo u zaustavljanju napadaja ili kupiranju simptoma, te osnovni lijekovi (osobito protuupalni lijekovi), koji sprečavaju pojavu napadaja i simptoma.

Antiastmatici se mogu podijeliti na:

Lijekove za ublažavanje i otklanjanje simptoma:

  • ß-agonisti (relaksiraju glatke mišiće bronha; inhalacijski ß2-agonisti pred­stavljaju lijek izbora za prekidanje akutne bronhoopstrukcije i bronhospazma zbog fizičkog napora),
  • teofilin (relaksira glatke mišiće bronha i ima umjeren protuupalni učinak),
  • antikolinergički lijekovi.

Lijekove za dugotrajnu kontrolu bolesti:

  • kortikosteroidi (protuupalni lijekovi),
  • teofilin,
  • leukotrijenskimodifikatori.

KAKO PREPOZNATI POGORŠANJE ASTME?

Pogoršanje astme prepoznajemo po pojavi novih simptoma, ili onih koji se ope­tovano ponavljaju, a to su:pritisak u prsima, nadražajni kašalj,stalno otežano disanje,disanje je ubrzano,rad srca je umjereno ubrzan, zviždanje u prsnom košu, prsni koš postaje bolan,noćna buđenja zbog kašlja ili gušenja, umor, pojava simptoma kod fizičkog napora, slabija tjelesna sposobnost, oči svrbe i suze, pojačano kihanje,glavobolja,povećana tjelesna temperatura,nemir,promjena boje obraza,jako smanjenje PEF-a (to je vršni izdisajni protok zraka, tj. najveći mogući protok zraka kroz dišne putove tijekom forsiranog izdisaja).

Pogoršanje astme treba što ranije prepoznati. Pazite na znakove svoje bolesti, vodite dnevnik PEF-a, dnevnik uzimanja lijekova, pratite situacije i tvari koje vam mogu pogoršati stanje!

Astma je kronična upalna bolest koja se ne može izliječiti,ali se može uspješno kontrolirati!

U periodu od 07. do 11. svibnja posjetite najbližu Ljekarnu Švaljek, savjetujte se sa svojim ljekarnikom o astmi, potražite edukativne letke te iskoristite popuste.