Search
Close this search box.

Upute za samopregled dojki

Opasnost obolijevanja od raka dojke povećava se kod žena koje su imale prvu menstruaciju prije 12. godine, koje nisu rodile ili su rodile nakon 30. godine, koje su ušle u menopauzu prije 50. godine, kod kojih je u obitelji netko imao rak dojke, te kod žena starijih od 50 godina, posebno ukoliko su pretile.

Rak dojke je u početku asimptomatski i najčešće se otkrije slučajno napipavanjem kvržice u tkivu dojke. Otprilike 50% slučajeva raka dojke napreduje u metastatsku bolest, što znači da se stanice raka putem krvotoka prošire u susjedne organe, najčešće limfne čvorove, pluća, jetru, kosti, mozak. U ovakvom uznapredovalom stadiju operacija primarnog tumora više ne može riješiti bolest brzo i efikasno. Stoga je bitno da se rak dojke dijagnosticira u što ranijem stadiju, jer se tada jednostavnom operacijom može ukloniti primarni tumor, a eventualnim dodatnim zračenjem/kemoterapijom potpuno riješiti bolest. Stoga je kod raka dojke jako bitno rano otkrivanje i terapija.

Simptomi raka dojke su:

  • neprirodan iscjedak iz bradavice
  • rane, prištići, osip na bradavici ili koži oko bradavice
  • uvučena bradavica koja se ne može izvući
  • crvenilo ili otekline na dojci
  • povećani limfni čvorovi ispod pazuha ili bolovi u leđima

Redovitim SAMOPREGLEDOM dojki najlakše se mogu zapaziti neuobičajene promjene. Nakon otkrivanja sumnjivih kvržica svakako se treba posavjetovati s liječnikom i utvrditi radi li se uistinu o tumoru. MAMOGRAFIJA je vrlo dobar i jednostavan kontrolni pregled koji može detektirati tumor u ranom stadiju. Stoga se ženama preporučuju mamografski pregledi, osobito ženama starijim od 50 godina.

KAKO DUGO I ČESTO TREBA OBAVLJATI SAMOPREGLED?

Samopregled dojki treba biti Vaša doživotna navika. Pogledajte svoje dojke jednom mjesečno! Najpogodnije vrijeme za pregled dojki je sedam dana iza prvog dana menstruacije, kada su Vam dojke najmekše i nisu osjetljive. Ukoliko više nemate menstruaciju, odredite jedan dan u mjesecu (uvijek isti) kada ćete vršiti samopregled.

KAKO SE OBAVLJA SAMOPREGLED DOJKE?

Samopregled – Sastoji se od nekoliko dijelova. Pritom ne treba žuriti nego odvojiti desetak minuta za sebe i sve potrebno učiniti polako i precizno.

Inspekcija – Najprije treba dobro pogledati dojke u ogledalu – izgled kože i bradavica, pomičnost dojki pri podizanju obiju ruku, posebno pomičnost i izgled kože kada pojedinu dojku pomičemo u raznim smjerovima. Kod pregleda desne dojke desna je ruka podignuta iznad glave, a lijevom, koja je postavljena iznad bradavice da ne zaklonimo kožu od pogleda, pomičemo donje dijelove desne dojke u raznim smjerovima i pratimo hoće li se bilo gdje na koži pokazati nekakva promjena, postoji li nešto što povlači ili gura dojku ili kožu i napinje li se kože preko nečega. Istu radnju zatim ponovimo s lijevom dojkom.

Palpacija – Drugi je dio samopregleda pipanje dojki. Često me pitaju je li bolji palpatorni pregled dojki sjedeći ili ležeći, a moj je odgovor uvijek isti: dojke treba pipati i sjedeći i ležeći, jer se neke promjene bolje uočavaju sjedeći, a druge ležeći. Pipati se na dva načina uvijek je sigurnije nego samo na jedan.
Osnovno je pravilo da desna ruka uvijek pipa lijevu dojku, a lijeva ruka desnu. Pritom je jako važno spojiti jagodice dva ili još bolje tri prsta kako bi povećali površinu pipanja i izbjegli mogućnost da male kvržice “pobjegnu” pred (raširenim) prstima. Iznimno je važno maksimalno poboljšati kontakt između prstiju i kože na dojci, i to tako da se nikada ne pipa na suho nego je obvezno, ako ste u kadi, dojke nasapunati ili namazati gelom za kupanje, a izvan kade namazati ih nekim mlijekom ili uljem za tijelo. Pokušajte!
Kod sjedećeg (ili stojećeg) pregleda uobičajeno je da se pri samopregledu desne dojke desna ruka najprije postavi bočno uz tijelo, a nakon toga se podigne iznad glave kako bi se i dojka podigla, eventualne kvržice pomaknule i tako postale bolje pipljive.

Kopiranje – Samopregled je dobro dopuniti i kopiranjem pregleda na način kako radi većina liječnika. Mi nastojimo dojku pipati tako što pojedine dijelove uhvatimo između jagodica prstiju dvije ruke od kojih jedna (gornja) pipa dojku, a druga je s donje strane pridržava kako bi postigli što bolji trodimenzionalni osjet u dubini dojke i bolje ocijenili tvrdoću i pomičnost pojedinih kvržica. U jagodicama prstiju najbolje su razvijena osjetilna tijela, pa strukture položene između jagodica dvije ruke najbolje pipamo. Pokušajte! Nakon pregleda desne dojke ponovite sve ovo s lijevom.

Kod ležećeg pregleda dojka se raširi, postaje tanja, pa se mnoge strukture lakše pipaju. Još bolji raspored struktura u dojki postižemo podizanjem odgovarajuće ruke iznad glave. Na taj način dobiva se raspored struktura koji je više-manje stalno isti i koji se godinama ne mijenja, pa zato omogućuje lakše pamćenje položaja i veličine različitih struktura. Pregled pokušavamo poboljšati tako što dojku podijelimo na četvrtine (kvadrante) vukući okomice kroz bradavicu, pa tako razlikujemo gornji unutarnji, gornji vanjski, donji unutarnji i donji vanjski kvadrant. Važno je na kvadrante gledati kao na police u ormaru: puno ćete bolje pospremiti ormar ako spremate policu po policu, a ne sve odjednom, a i lakše je zapamtiti gdje što stoji. Ne žurite nego svaku četvrtinu dojke precizno i temeljito opipajte, a tek nakon pregleda svih kvadranata opipajte cijelu dojku, i to u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru. Zašto? Žljezdani kanali iz svih dijelova dojke usmjereni su prema bradavici, dakle međusobno su postavljeni u različitim smjerovima, a žljezdani režnjevi postavljeni su oko tih kanala. Zato jedan smjer nikako nije dovoljan da bi ovako različito raspoređene strukture dobro opipali, osjetili i zapamtili njihov trodimenzionalni raspored. Upravo je to razlog zašto svaki dio dojke morate pipati iz najmanje dva, a još bolje iz što više smjerova kao bi vam svaka struktura došla pod prste iz što više smjerova.

Postoji štos kako još više poboljšati osjet u jagodicama prstiju, a temelji se na fiziologiji. S obzirom na to da živac koji vodi osjet iz jagodica prstiju istodobno kontrolira i pokrete, ako na neki način isključimo pokret u prstima, osjet će automatski biti finiji i bolji. Primjerice, kada sviramo klavir, teško ćemo nešto fino pipati na tipkama, ali ako spojimo jagodice i ukočimo prste, a pokrete izvodimo iz ručnog zgloba, osjet će biti puno finiji i bolji. Pokušajte!
Osim pregleda obiju dojki, samopregled treba uključiti i palpaciju limfnih čvorova, odnosno kontrolu eventualnog iscjetka iz dojki, dva naizgled jednostavna dijela koji se često ne izvode na pravi način.

Limfni čvorovi – Najveći dio limfe otječe u pazušne jame, ali gornji unutarnji kvadrant drenira se dijelom iza prsne kosti, a dijelom u trokut iznad gornjeg ruba ključne kosti, vrata i ramena (supraklavikularno). Stoga pregled limfnih čvorova mora obuhvatiti pazušnu i supraklavikularnu jamu. Pregled je najbolje raditi prilikom kupanja.
Kod pregleda pazušne jame najprije treba podići ruku iznad glave, nasapunati pazušnu jamu i potom je popipati jagodicama druge ruke. Nakon toga ruku treba spustiti kako bi se opustili mišići prednjeg i stražnjeg dijela pazušne jame, potom jagodicama prstiju ući pod mišiće prednjeg ruba, a jagodicom palca pod mišiće stražnjeg ruba pazušne jame kako bi se opipali svi dijelovi. Ono što tražimo su svi novi čvorovi, bili oni veličine zrna graška ili veći, a svaki novi čvor potrebno je pokazati liječniku. Pregled je korisno raditi redovito jednom tjedno.

Iscjedak iz dojki – Pojava iscjetka moguć je znak ozbiljnih bolesti dojke. Kada je spontan, obostran i mliječan, najčešće je znak hormonalnih poremećaja. Ali, u to se ne treba pouzdati, nego svaku pojavu iscjetka signalizirati liječniku kako bi se napravila osnovna obrada. U sklopu samopregleda treba povremeno, svakih nekoliko mjeseci, provjeriti postoji li iscjedak. Pritom je potpuno krivo stiskati samo bradavice (žene koje su dulje dojile i imaju veće bradavice često mogu istisnuti minimalnu količinu tekućine zaostale u širim mliječnim kanalima). Potrebno je dva do tri puta stisnuti cijelu dojku pokretima kao kod izdajanja mlijeka, te se u slučaju pojave iscjetka odmah obratiti liječniku.

Pročitajte još i…