Alergija predstavlja pojačan odgovor našeg organizma na tvari (alergene) koje inače nisu štetne i ne predstavljaju mu nikakav problem niti opasnost. Razvija se u dvije faze: prvotnim kontaktom našeg organizma s potencijalno opasnom tvari (alergenom) putem kože ili sluznice organizam ju prepoznaje kao stranu te počinje na nju stvarati protutijela. Navedena faza u kojoj se još ne ispoljavaju simptomi alergije naziva se fazom senzibilizacije. Sljedeći kontakt organizma s alergenom predstavlja akutnu fazu pri čemu stvorena protutijela potiču otpuštanje upalnih tvari uzrokujući simptome alergijske reakcije.
U proljeće je zrak zasićen pojedinim vrstama cvjetne peludi čija vrsta i koncentracija ovisi o klimatskim uvjetima i zastupljenim biljnim vrstama pojedinog područja. Proljetna peludna groznica, poznata kao sezonski alergijski rinitis je najčešće alergija na pelud lijeske, breze, vrbe, u rano proljeće bukve, javora, hrasta i livadnih biljaka, a u kasno ljeto pelina i ambrozije.
Simptomi alergijskog sezonskog rinitisa ili takozvane peludne groznice su:
- začepljenost nosa, pojačana sekrecija iz nosa, kihanje, osjećaj suhoće ili sekreta u nosu koji se ne može ispuhnuti, povremeno krvarenje iz nosa
- svrbež kože, sluznice te suzenje i crvenilo očiju
Prvi korak u ublažavanju i prevenciji simptoma je izbjegavanje alergena, odnosno tvari koje izazivaju alergiju te provođenje preventivnih mjera:
- pratiti peludni kalendar i biometeorološku prognozu i pokušati ne izlaziti iz kuće između 10 i 17 h kada je u zraku najviša koncentracija peludi te držati zatvorene prozore
- treba uzeti u obzir da je koncentracija peludi u zraku najviša za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena, a najniža nakon kiše
- nakon boravka na otvorenome, poželjno je otuširati se, oprati kosu i presvući odjeću da se izbjegne unos peludi
- izbjegavati sušenje i zračenje odjeće, posteljine na otvorenome
- ako radite u vrtu ili vani koristite zaštitnu masku za lice
- izbjegavati fizičke napore i intenzivne športske aktivnosti koje produbljuju disanje čime se organizam izlaže većoj koncentraciji peludi
- ukoliko koristite klima uređaje redovito mijenjajte filtre
- ako je moguće, promijenite boravište u vrijeme cvatnje (idealno okruženje je morska obala i planine iznad 1500 m nadmorske visine)
Jednom kada se jave prvi simptomi potrebno se na vrijeme konzultirati s liječnikom ili ljekarnikom o izboru najboljeg terapijskog postupka koji će ih najučinkovitije ublažiti i olakšati svakodnevicu. U liječenju alergijskih bolesti koriste se:
- ANTIHISTAMINICI– najvažnija i najčešće propisivana skupina lijekova za liječenje alergija. Dostupni su i kao bezreceptni lijekovi. Uspješno ublažavaju većinu alergijskih simptoma tokom čitavog dana što pacijentima omogućuje bavljenje normalnim dnevnim aktivnostima i normalan san. Potrebno ih je uzimati točno prema priloženoj uputi i preporuci liječnika ili ljekarnika, a liječenje započeti jedan do dva tjedna prije očekivanog početka cvatnje.
- KORTIKOSTEROIDI – budući da sezonske alergije često iziskuju dugotrajno liječenje, nisu prvi lijek izbora i dostupni su isključivo na liječnički recept. Svojim protuupalnim djelovanjem uspješno uklanjaju i ublažavaju simptome, te uz pravilnu primjenu imaju minimalnu mogućnost izazivanja štetnih posljedica za bolesnika. Obično se propisuju u slučajevima kada antihistaminici ne pomažu u kontroli bolesti.
- DEKONGESTIVI – djeluju na zatvaranje suznih i sekretornih kanala u očima i nosu, zbog čega imaju trenutno olakšavajući efekt. Dostupni su u kombiniranim oralnim pripravcima te u obliku kapi i sprejeva. Djelovanje dekongestiva u obliku kapi i sprejeva za nos je vremenski ograničeno, nakon prestanka njihovog učinka dolazi do sekundarnog širenja krvnih žila i pogoršanja simptoma. To često potiče korisnike na dugotrajnu i nekontroliranu primjenu, što dovodi do oštećenja nosne sluznice, zbog čega se njihova primjena ne savjetuje dulje od 7 do 10 dana.
Uloga dodataka prehrani u prevenciji i ublažavanju simptoma alergija
Neke hranjive tvari imaju antialergijski potencijal te time učinkovito pomažu u prevenciji i ublažavanju simptoma alergija. Ukoliko je prehrana siromašna antioksidansima preporučuje se dodatno uzimanje vitamina C i bioflavonoida, osobito kvercetina koji inhibira oslobađanje histamina i stvaranje upalnih tvari te tako smanjuje intenzitet alergijskih i upalnih reakcija. Ne smijemo zanemariti ni povoljan učinak beta glukana i probiotika koji jačanjem imunološkog sustava organizma omogućuju njegovu učinkovitu obranu od štetnih i stranih tvari te na posve prirodan način potiču njegove obrambene sposobnosti.
