Oprezno s UV zračenjem

Sunce je temelj života. Poklanja nam snagu, radost, osjećaj ugode, preplanuli ten i zdravlje. Unatoč blagotvornom učinku, suncu se treba izlagati s oprezom jer već i kratki boravak na prejakom suncu može nepovoljno djelovati na našu kožu i kosu. Svi imamo drugačiji sunčev kapital kojeg crpimo tijekom izlaganja. Naša koža obnavlja oštećenja uzrokovana UVA i UVB-zrakama, no ne neograničeno.

Od sunca se moramo štititi kontinuirano, naročito osobe koje spadaju u tzv. rizičnu skupinu (osobe svijetle puti, one koji imaju veliki broj madeža ili brojne displastične madeže, pozitivnu obiteljsku anamnezu). Pod utjecajem UV-zraka mijenjaju se Langerhansove stanice koje pripadaju obrambenom sustavu kože. Istraživanja pokazuju da izlaganja suncu smanjuju njihov broj i tako prva linija biološke obrane kože slabi, a koža postaje osjetljivija na sunce. S druge strane UV-zrake uzrokuju nastanak slobodnih radikala koji su među prvima odgovorni za starenje kože.

Tamnjenje je zaštitna reakcija kože. Melanociti su stanice koje tvore pigment kože, melanin. Ovaj pigment apsorbira energiju i širi je u obliku topline  te hvata slobodne radikale koji nastaju ovom reakcijom. Tako prirodna pigmentacija predstavlja zaštitu od UV-zraka, no ona nije jednaka kod svake kože. Neke kože lako zadobivaju opekline i ne tamne gotovo uopće, a kod drugih je pak obrnuto. Prema osjetljivosti kože na pojavu crvenila od sunca i sposobnosti njezina tamnjenja, razvijen je sustav prema kojemu se populacija razvrstava u šest fototipova, što je fototip svjetliji, to koži treba više zaštite.

Pozitivni učinci UV zračenja

Sunčevo zračenje ima niz pozitivnih učinaka na organizam: porast vitalnosti, ubrzavanje metabolizma, smanjenje psorijaze, u našemu mozgu potiče izlučivanje hormona sreće, serotonina, koji smanjuje stres i umor te potiče dobro raspoloženje. Sunce na neizravan način djeluje i na naš san jer potiče stvaranje hormona melatonina koji poboljšava kvalitetu sna; utječe na stvaranje vitamina D. Tijelo samo regulira proces stvaranja tog vitamina iz sunčevih zraka, uzima ga onoliko koliko mu je potrebno. Vitamin D sprečava osteoporozu, depresiju, rak prostate, rak dojke, utječe na dijabetes i pretilost.

Preporuke za zaštitu od sunca

1. Ne savjetujemo izlaganje suncu s ciljem tamnjenja kože, tj. sunčanje. Ako se svejedno odlučite izlagati suncu, učinite to postepeno (prvi dan samo jedan sat,drugi dan dva…)
2. Aktivnost u prirodi i na otvorenom planirajte van najaktivnijeg zračenja sunca.
3. Izbjegavajte sunce između 10 i 17 sati. Tada se obvezno sklonite u hlad (suncobran, stablo, šator, kuća).
4. Odjeća je najbolja zaštita od sunca. Birajte lagane tkanine koje trebaju biti što gušće tkane, s time da rukavi i nogavice trebaju biti što duže. Također ne zaboravite na sunčane naočale s UV filtrom za zaštitu oči od UV zraka te šešir sa širokim obodom  za zaštitu lica, uški i vrata.
5. Koristite sredstva s visokim zaštitnim faktorima koja sadržavaju UV filtre protiv UVA i UVB zraka. Na pakiranju treba biti navedena kako zaštita od UVB, tako i zaštita od UVA zraka u obliku zaštitnih faktora. Birajte sredstva sa zaštitnim faktorom (Sun Protection Factor ili SPF) najmanje 20. Na pakiranju proizvoda također treba biti navedeno da je zaštitno sredstvo fotostablino, vodootporno ili kod zaštitnih sredstava za djecu, otporno na pijesak.
   UPOZORENJE: zaštitna sredstva nisu namijenjena nadomještanju prirodne zaštite i produljivanju vremena izlaganja suncu!
6. Sredstva nanosite na kožu 30 minuta prije izlaganja suncu te poslije barem svakih dva sata jer se pripravak za zaštitu od sunca nanesen na kožu briše, skida odjećom, pijeskom ili plivanjem.
7. Nanosite ih na kožu jednakomjerno i u debelom sloju jer ćete samo na taj način postići da zaštitni faktor na Vašoj koži bude jednak zaštitnom faktoru na pakiranju proizvoda. U protivnom, zaštitni faktor na Vašoj koži će biti znatno niži, što može uzrokovati oštećenja kože.
8. Pripravci koji su otvoreni dulje vrijeme (npr. od prošle godine) više ne pružaju primjerenu zaštitu.
9. Posebno zaštitimo usne, vjeđe i uške.
10. Ne zaboravite na odbijanje sunčevih zraka od različitih površina, snijega, vode, pijeska, betona i trave te na prodiranje UV zraka kroz oblake: i kada je vrijeme oblačno, moramo se zaštititi.
11. Osobe koje spadaju u rizičniju skupinu za razvoj raka kože (npr. ljudi s crvenom ili svijetlom kosom i svijetlom puti kože, ljudi s velikim brojem manifestacija pigmenta, ljudi koji su se već liječili od raka kože,…) trebale bi izložene dijelove kože štititi zaštitnim sredstvima tijekom cijele godine.
12. Ne savjetujemo korištenje umjetnih izvora UV zraka, tj. solarija.
13. Roditelji posebno moraju paziti na pravilnu zaštitu svoje djece!
14. Također vrlo je bitno rano otkrivanje melanoma pa je samopregled kože ključan faktor. Ne zaboravite pregledati vlasište, tabane, dlanove, nokte, područje iza ušiju jer su to sve područja gdje može nastati melanom. Melanom ispod  nokta može početi kao uzdužna, smeđe-crna pruga.

Proizvodi za zaštitu od sunca moraju pružati zaštitu od UVA i UVB zračenja. Pritom se upotrebljavaju različite organske tvari koje selektivno apsorbiraju UV zračenje i mijenjaju ga u manje štetno dugovalno zračenje. Jednako tako upotrebljavaju se anorganski pigmenti koji se ne apsorbiraju u kožu već na površini kože reflektiraju zračenje (učinak zrcala). Upotrebom organskih i/ili anorganskih tvari postiže se pokrivanje cijelog UV spektra sunčeva zračenja. Brojne studije pokazuju kako potrošači nanose nedovoljnu količinu (sloj) pripravka na kožu i tako postižu od 20 do 50 posto od očekivane zaštite označene na proizvodu. Istodobno, vrlo se često ne postiže jednoličan sloj pripravka pa su dijelovi kože manje zaštićeni ili su potpuno nezaštićeni.

Provođenjem zaštitnih mjera, uporabom sredstava za sunčanje sa zaštitnim faktorom te pripremom za sunčanje prikladnim dodatkom prehrani, možemo uživati u blagodatima ljeta bez velike opasnosti za zdravlje kože.