Zdravlje na recept predaka: moć nasljeđa i roditeljskih odluka

Tvoje zdravlje nije samo tvoje!?

Prilikom ljudske oplodnje dolazi do spajanja jezgre spermija s jajašcem i naknadno do miješanja njihovih genetskih materijala. Sav genetski materijal potomka izvorno potječe od roditelja. Iako znamo da od roditelja nasljeđujemo boju očiju, ili visinu, preci su nam ostavili trag i u načinu na koji naši geni „rade“. Ekspresija gena – koji gen će imati stvaran utjecaj tijekom našeg života – nije unaprijed potpuno poznata, a tim znanstvenim područjem bavi se epigenetika.

Svakako, genetski čimbenici i nasljedne predispozicije od velike su važnosti za sveukupno zdravlje pojedinca, dok se s druge strane – opravdano – naglašava činjenica da sami donosimo odluke o vlastitom zdravlju. Ostaje pitanje da li smo svjesni da o našim odlukama ovisi i zdravlje naših potomaka?!

Fetalno programiranje: zdrav život počinje prije rođenja

Fetalno ili prenatalno programiranje pojam je koji se zadnjih tridesetak godina spominje u epidemiološkim krugovima i ključan je za razumijevanje kako odluke predaka utječu na naše dugoročno zdravlje. Istraživanja potvrđuju da određeni zdravstveni rizici koje će osoba imati u odrasloj dobi u znatnoj mjeri ovise o uvjetima u kojima se razvijao fetus. Ti rani utjecaji povezuju se sa rizikom od razvoja dijabetesa, prekomjerne tjelesne težine, kardiovaskularnih bolesti, alergija. Proces ide u nekoliko koraka:

1. Prehrana i zdravlje roditelja prije začeća – stanje organizma budućih roditelja utječe na kvalitetu spermija i jajne stanice. Nekvalitetna prehrana, stres, izloženost toksičnim tvarima ili nekim lijekovima mogu ostaviti epigenetske tragove koji se prenose na dijete.
2. Uvjeti u maternici – majčina prehrana, stres, izloženost toksinima, pušenje i konzumacija alkohola mogu promijeniti način na koji se geni fetusa aktiviraju ili deaktiviraju. Neki čimbenici mogu čak djelovati teratogeno – uzrokovati trajne malformacije, odnosno potpuno prekinuti razvoj fetusa.
3. Prehrana u ranoj dobi i okoliš – odmah po rođenju, u najranijoj fazi djetetova života, rast i razvoj djeteta je još uvijek izrazito ubrzan i podložan utjecajima okoline. Način prehrane i izloženost toksinima mogu dodatno oblikovati njegovo buduće zdravlje i potaknuti predispozicije za određene bolesti.

Pokazalo se npr. da i pothranjenost i prekomjerna tjelesna težina majke mogu utjecati na buduće metaboličke procese kojima će dijete biti sklono te povećani rizik za razvoj pretilosti. Npr. u slučaju oskudice hranom u maternici djetetov organizam „pamti“ i priprema se za buduću štednju energije. Ovo je primijećeno kada je otkriveno da su djeca majki koje su tijekom Drugog svjetskog rata bile pothranjene u pravilu imala veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi.

Epigenetika: kada geni nisu sudbina

Dugo se je smatralo da su geni nešto fiksno i nepromjenjivo, ali razvoj epigenetske znanosti promijenio je to shvaćanje. Epigenetika proučava kako okoliš, prehrana i uvjeti kojima smo izloženi mogu mijenjati način na koji se naši geni ispoljavaju – ali bez promjene DNA. Kao što smo već spomenuli, epigenetski mehanizmi pokazuju svoj značaj već u maternici, ali se događaju i tijekom cijelog našeg života. Zanimljivo je to da se neke epigenetske promjene mogu prenijeti na sljedeće generacije, što znači da životni stil naših predaka može utjecati na nas, ali i da mi imamo moć svojim odlukama oblikovati zdravlje naših potomaka.

Kako poboljšati zdravlje budućih generacija?

Ako planirate obitelj, bilo sada ili u budućnosti, vaše odluke i način života mogu imati ogroman utjecaj na zdravlje vaše djece.

Evo nekoliko ključnih preporuka:

Za žene:

• Održavajte zdravu tjelesnu težinu prije trudnoće – i pretilost i pothranjenost mogu imati negativan utjecaj na razvoj fetusa i dokazano su povezani sa rizicima kardiovaskularnih bolesti i pretilosti kasnije u životu.
• Osigurajte dovoljan unos ključnih nutrijenata, kroz kvalitetnu prehranu, ali i kvalitetne dodatke prehrani. Dovoljan unos folne kiseline, željeza, joda, omega-3 masnih kiselina … sve je važno za normalno funkcioniranje jajnika, jajnih stanica te kasnije razvoj fetusa u maternici.
• Izbjegavajte unos štetnih tvari, raznih toksina, alkohola, izbjegavaj izloženost duhanskom dimu, ali i određene lijekove tijekom trudnoće. Ako planirate trudnoću, trudni ste ili dojite u slučaju potrebe za uzimanjem lijekova konzultirajte se sa svojim liječnikom i obavezno to napomenite ljekarniku prilikom posjeta ljekarni. Ljekarnik zna koji su lijekovi sigurni za uzimanje u tom periodu i može vam dati vrlo važne upute.
• Kronični stres može povećati razinu kortizola u tijelu što može imati utjecaj na razvoj djetetovog živčanog sustava. Neposredno prije i tijekom trudnoće važno je obratiti pažnju na uvjete života i uvjete u kojima radite. U razgovoru s liječnikom dogovorite koje bi bile zaštitne mjere koje možete poduzeti da minimizirate izloženost stresu.
• Vaginalne infekcije neposredno prije i tijekom trudnoće iznimno je važno prepoznati i pravodobno liječiti. U trenutku vaginalnog poroda dijete prolazi kroz porođajni kanal pri čemu majčina mikroflora kolonizira djetetovu kožu, sluznice i probavni sustav. Za zdravlje djeteta važno je da je vaginalna flora majke pri porodu bez štetnih mikroorganizama, dok fiziološka, zdrava mikroflora može imati povoljan utjecaj na razvoj probavnog sustava kod djeteta, ali i može ublažiti sklonost raznim alergijama.

Za muškarce:

• Kvaliteta spermija ovisi o prehrani, dovoljnoj tjelesnoj aktivnosti i izloženosti toksinima. Zdrava prehrana i prestanak pušenja mogu poboljšati plodnost. Prestanak pušenja u periodu trudnoće partnerice smanjuje i njenu izloženost duhanskom dimu.
• Smanjite stres – visoke razine stresa također mogu imati utjecaj na stvaranje spermija i njihovu kvalitetu.
• Izbjegavajte prekomjernu konzumaciju alkohola i minimizirajte izloženost opasnim kemikalijama kao što su pesticidi i teški metali.

Zdravlje – nasljeđe koje stvaramo za budućnost!

Naše zdravlje nije unaprijed određeno samo genetikom, ono je rezultat složene interakcije naslijeđenih faktora i našeg načina života. Iako ne možemo promijeniti gene koje smo naslijedili, vlastitim zdravim odlukama – kvalitetna prehrana, više kretanja, manje stresa – možemo utjecati na to kako će se oni izražavati. Sve je to korisno danas, za nas, ali može ostaviti i pozitivan trag za buduće generacije. Naša tijela „pamte“, međutim svaka zdrava odluka prilika je za novi zdravi početak, ali i za zdrave početke naše djece.