Nova nada za oboljele od Alzheimerove bolesti

Dražen Lež, mag. pharm.

Početak spoznaja o Alzheimerovoj bolesti seže u daleku 1906. godinu kada je njemački psihijatar Alois Alzheimer prvi put opisao slučaj „presenilne demencije“. Sve do danas, Alzheimerova bolest vodeći je uzrok demencije, tj. gubitka pamćenja u cijelom svijetu.

Gotovo 80 % svih demencija uzrokovano je Alzheimerovom bolešću

Broj smrti od ove neizlječive progresivne neurodegenerativne bolesti raste iz godine u godinu. Tome najviše doprinosi starenje populacije, ali i razvoj dijagnostičkih metoda koje otkrivaju bolest u sve ranijim fazama. Tako je u Sjedinjenim Američkim državama broj umrlih od Alzheimerove bolesti porastao za 89 % u razdoblju od 2000. do 2014. godine. Dodatni javnozdravstveni problem predstavljaju veliki troškovi skrbi za dementne bolesnike koji se procjenjuju na 500 milijardi američkih dolara godišnje. Zbog toga je Svjetska organizacija udruga za Alzheimerovu bolest 1994. godine na svoju 10. obljetnicu osnutka proglasila 21. rujna Svjetskim danom borbe protiv Alzheimerove bolesti, a cijeli mjesec rujan posvećen je podizanju svijesti o njoj.

Promjene u mozgu javljaju se i 20 godina prije pojave simptoma

Nakupljanje štetnog plaka pod nazivom β-amiloid jedna je od glavnih karakteristika Alzheimerove bolesti koja se vidi na slikovnoj pretrazi PET CT-u. Fascinantan je podatak da se nakupine β-amiloidnog plaka javljaju kod osoba čak do 20 godina prije pojave simptoma bolesti. No i dalje se Alzheimerova bolest uglavnom dijagnosticira na temelju kliničke slike, tj. simptoma poput zaboravljanja nedavnih događaja, dezorijentacije, neprepoznavanja bliskih osoba itd. U tom je trenutku bolest već u uznapredovaloj fazi kada osobe postaju ovisne o tuđoj pomoći. Rani simptomi očituju se kao poteškoće u govoru, čitanju i pisanju te obavljanju svakodnevnih aktivnosti, učestalo gubljenje stvari, promjene raspoloženja i osobnosti, ali i gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti. Sve navedeno razvija se postupno i neprimjetno te nije specifično samo za Alzheimerovu bolest.

Glavni je rizični čimbenik starija životna dob

Uzrok Alzheimerove bolesti je nepoznat, no poznato je koje skupine više obolijevaju od drugih. Na dob iznad 65 godina kao glavni rizični čimbenik i obiteljsku anamnezu ne možemo utjecati. Dodatne faktore rizika predstavljaju pretilost, pušenje, krvožilne bolesti i dijabetes. Gotovo da i nema kronične nezarazne bolesti za koju pretilost i pušenje nisu čimbenici rizika: zato možemo reći da kontrola tjelesne težine i prestanak pušenja ne samo preveniraju pojavu bolesti, nego i direktno produžuju život. Prema tome, redovita tjelovježba i zdrava prehrana trebaju biti prva linija liječenja svake kronične bolesti.

Novosti u terapiji i suplementaciji

Alzheimerova je bolest vjerojatno jedina široko rasprostranjena bolest za koju imamo dostupno vrlo malo terapijskih opcija. Svega četiri lijeka već se desetljećima nalaze na tržištu (od toga tri u Republici Hrvatskoj) i vrlo su skromnog učinka. Kod svega 50% pacijenata dovode do odgode simptoma u razdoblju 6 – 12 mjeseci. A samo jedan od njih koristi se u kasnoj fazi bolesti s istim skromnim učinkom. Ipak, na tržište su počeli pristizati prvi lijekovi koji imaju učinka u ranoj fazi Alzheimerove bolesti i za koje se čini da mijenjaju tijek bolesti. Monoklonska protutijela aducanumab i lecanemab ciljaju upravo β-amiloid i uklanjaju ga iz mozga. Iako se učinkovitost ovih lijekova u kliničkim studijama pokazala skromnom, došli su na tržište SAD-a, a lecanemab čeka odobrenje Europske agencije za lijekove kako bi bio dostupan pacijentima u Europi. Pojava ovih lijekova mogla bi biti svjetlo na kraju tunela za mnoge oboljele i putokaz za bolje razumijevanje Alzheimerove bolesti te razvoj novih učinkovitijih lijekova. Nadalje, od suplemenata koji pomažu očuvanju mentalnog zdravlja ističu se vitamin D i omega-3 masne kiseline. Više razine vitamina D u krvi dovode se u vezu sa smanjenom pojavnosti Alzheimerove bolesti, dok DHA (dokozaheksaenska kiselina, vrsta omega-3 masnih kiselina) doprinosi održavanju normalne funkcije mozga. Tako je suplementacija vitaminom D i omegama višestruko korisna za zdravlje živčanog, krvožilnog i imunosnog sustava.

Što donosi budućnost?

Iako još uvijek znamo premalo o Alzheimerovoj bolesti i njezinom liječenju, važno je osvijestiti da mnogi stariji članovi naše zajednice boluju od nje, a oni sami i njihove obitelji trebaju svaku moguću pomoć i podršku. Barem dok neki novi lijek ne ugleda svjetlo dana.