mr.sc. Marina Jenel, mag.pharm.
Osteoporoza je kronična, metabolička bolest koju karakterizira poremećaj strukture kostiju i smanjenje koštane mase zbog čega kost postaje manje čvrsta i podložna prijelomima. U početku je asimptomatska, jedna od takozvanih „nevidljivih“ bolesti jer do simptoma i posljedica dolazi kad je već u uznapredovalom stadiju. Osteoporoza je jedan od glavnih uzroka invaliditeta kod starijih ljudi. Najčešće se prepozna tek kad se dogodi prijelom, najčešće kuka, zapešća ili kralježnice.
Osteoporoza češće zahvaća žene nego muškarce, a vrlo rijetko djecu. Najčešća je tzv. postmenopauzalna osteoporoza koja nastaje zbog pada izlučivanja ženskog spolnog hormona estrogena, dok u reproduktivnom razdoblju estrogen štiti kosti od gubitka koštane mase.
Neki mogući simptomi osteoporoze su: bol u leđima (može nastati zbog prijeloma kralježaka), pogrbljeno držanje, smanjenje visine (zbog kompresije kralježaka) i prijelomi (mogu se dogoditi čak i kod minimalne traume).
Faktori rizika za nastanak osteoporoze
Faktori rizika uključuju:
- spol – žene češće obolijevaju od osteoporoze
- dob – starenjem dolazi do smanjenja koštane mase
- hormonalne promjene – kod žena smanjenje estrogena nakon menopauze ubrzava gubitak koštane mase, hormoni štitnjače – veće količine mogu također uzrokovati gubitak koštane mase
- genetika – osobe s obiteljskom anamnezom imaju veći rizik za razvoj bolesti
- tjelesna građa – mršave i sitne osobe imaju veći rizik od razvoja osteoporoze jer imaju manju koštanu masu
- nedostatak vitamina D i kalcija
- nedovoljna tjelesna aktivnost
- pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola
- značajan gubitak težine
- poremećaji u prehrani – pothranjenost slabi kosti
- određene bolesti-reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva i dr.
- određeni lijekovi (npr. dugotrajno liječenje kortikosteroidima)
Liječenje osteoporoze
Liječenje osteoporoze se provodi farmakološki: primjenom lijekova i nefarmakološki: tjelesnom aktivnošću, prevencijom padova, pravilnom prehranom te dovoljnim unosom kalcija i vitamina D. Glavni izvori kalcija su mlijeko i mliječni proizvodi, a ima ga i u kelju, brokuli, repi, suhoj marelici, suhim smokvama i dr.
Vitamin D ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju i imunološkog sistema. Poboljšava apsorpciju kalcija iz hrane i potiče njegovu ugradnju u kosti. Dovoljna količina vitamina D smanjuje učestalost padova i prijeloma te poboljšava mišićnu funkciju. Preporučeni unos vitamina D ovisi o uzrastu, stanju organizma, zdravstvenom stanju kao i izloženosti suncu.
Izvori vitamina D su: hrana- losos, tuna, skuša, riblje ulje, žumanjak, jetra i dr. Glavni izvor kod ljudi je njegova sinteza u koži koja nastaje izlaganjem sunčevom svjetlu. Osobama koje ne mogu dobiti dovoljno vitamina D iz sunca i hrane preporučuju se suplementi. To se posebno odnosi na starije osobe zbog nedovoljnog izlaganja suncu, ali i smanjene sposobnosti stvaranja vitamina D u koži, zatim na osobe koje provode većinu vremena u zatvorenom prostoru ili žive u područjima gdje nema dovoljno sunčeve svjetlosti. Trudnice, dojilje, djeca u periodu rasta kao i osobe s određenim kroničnim bolestima (bolesti bubrega, jetre, crijeva) također mogu imati povećane potrebe za njim.
Vitamin D održava ravnotežu između izgradnje i resorpcije odnosno razgradnje kostiju. Kada je njegov nivo nizak, dolazi do povećane aktivnosti osteoklasta (stanica koje razgrađuju kosti), što dovodi do bržeg propadanja koštanog tkiva. Njegov nedostatak može dovesti do osteomalacije (omekšavanja kostiju) kod odraslih te rahitisa kod djece, a dugoročni nedostatak također može ubrzati razvoj osteoporoze i povećati rizik od prijeloma.
Vitamin D ima ogroman značaj za prevenciju osteoporoze jer podržava apsorpciju kalcija i održava normalan metabolizam kostiju. Bez njega kosti postaju krhke i sklonije prijelomima. Kod osoba koje već pate od osteoporoze često se koristi u terapiji kako bi se usporio ili zaustavio daljnji gubitak koštane mase i smanjio rizik od prijeloma.
