Vlado Božić, mag. pharm.
Svjetski dan moždanog udara obilježava se na inicijativu Svjetske organizacije za moždani udar, svake godine 29. listopada. Cilj je podizanje svijest o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara i prednostima brzog medicinskog zbrinjavanja osobe nakon moždanog udara.
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj, odnosno odumiranje moždanog tkiva, uzrokovano poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedostatne dopreme kisika i hranjivih tvari u mozak. Posljedica toga je oštećenje i odumiranje živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga, te poremećaj funkcija kojim ti dijelovi mozga upravljaju.
Moždani udar može se dogoditi neočekivano i u bilo kojoj situaciji, ne bira vrijeme, mjesto i žrtvu. Drugi je uzročnik smrti u svijetu,a ugrožava život, zdravlje te narušava kvalitetu života ljudi.
Vrste moždanog udara:
- ishemijski moždani udar uzrokovan je začepljenjem krvne žile (ugruškom),odnosno arterije koja opskrbljuje mozak krvlju
- hemoragijski moždani udar ili izljev krvi u mozak uzrokuje krvarenje u mozgu ili oko njega
Poznavanje znakova moždanog udara i brzo djelovanje mogu spasiti živote i poboljšati tijek oporavka.
Najčešći simptomi moždanog udara su:
- iznenadne smetnje govora-otežan, nerazumljiv i nesmislen
- iznenadna slabost i klonulost jedne ruke
- iznenadna asimetričnost jedne strane lica
- iznenadna dezorijentiranost, gubitak ravnoteže i nepravilan hod
Čimbenici koji povećavaju rizik za moždani udar su: pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, dijebetes, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Bitno je mijenjati, kontrolirati ili liječiti čimbenike, te razgovarati sa liječnikom o preventivnim koracima i postupcima kojima možete smanjiti vlastiti rizik.
Fibrilacija atrija (AFIB) i hipertenzija (povišeni krvni tlak) su najčešći rizični faktori za razvoj moždanog udara. Zbog toga češće kontroliraje svoj krvni tlak jer je važno je prepoznati atrijsku fibrilaciju i hipertenziju u ranom stadiju, čak i ako pacijent ne osjeća simptome. Odgovarajuće liječenje smanjit će pacijentov rizik od moždanog udara.
Danas na tržištu postoje tlakomjeri sa naprednom AFIB tehnologijom koja osigurava prepoznavanje atrijske fibrilacije oscilometrijskom metodom tijekom mjerenja krvnog tlaka. AFIB tlakomjer ne postavlja dijagnozu, no pruža važnu informaciju liječnicima koja upućuje na potrebu dodatnih pretraga potrebnih za dijagnozu bolesti, osobito kada pacijent ne osjeća simptome. Prikaže li uređaj tijekom mjerenja tlaka signal za atrijsku fibrilaciju – AFIB, preporučuje se da pacijent posjeti liječnika.
Zapamtite! Bitno je smanjiti čimbenike rizika za moždani udar, a ukoliko dođe do njega brz pristup liječenju spašava živote i poboljšava oporavak. Ako uočite znakove moždanog udara, nazovite odmah hitnu pomoć!
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.